Suština Scheninog pristupa sažeta je u slijedećem: dostići situaciju u kojoj svaku zaposlenik podržava viziju kompanije... To je ŠTO treba učniti, ali KAKO je druga priča. On je naučio jezik, uočio što ljudi vole i bio neprestano s njima. On je s ljudima razgovarao, on ih je slušao i pokušao razmjeti. Nakana mu je bila posve jasna. Svatko u kompaniji treba prihvatiti nastojanja kompanije kao svoje nastojanje, dakako u onom djelu u kojem radi i SURAĐUJE s drugima. U suštini on je surađiao sa svima pa su i drugi surađivali. Za njega je komunikacija bila povezivanje. Svatko tko smatra da će računalna tehnologija povezati ljude, poboljšati komunikaciju, prevariti će se. Utroše se ogromni novci za računala a da ljudi ostanu nepovezani. Ljudi ne nauče surađivati a to je važnije nego znati raditi na računalu. Dakako da će trebati računalo, ali ako se znaju povezati. Chistiano je stvorio uvijete u kojima su ljudi mogli zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Te potrebe genetski su zadane i to je naša unutarnja motivacija. Motiviranje ljudi je završeno oplodnjom muške i ženske stanice koje svaka donosi polovinu genetskih zapisa koji se povezuju u posve novo ljudsko biće. S motivacijom je time završeno, za one koji znaju što je motiacija. Sada preostaje stvarati UVJETE u kojima će doći do izrađaja genetski zapis. Koštica trešnje u sebi sadrži sav genetski materijal. Ako se nađe u uvjetima u kojima sve UZME iz okoline što joj treba, posati će velika trešnja prekrasnog cvijeta i još ukusnijeg ploda. Ukoliko iz okoline ne uzme što mu joj je potrebno, biti će mala trešnja, s malo plodova ili neće uopće niknuti. Čovjek je biološko biće. Upravo stoga sustavi koji uključuju ljude funkcioniraju po biološkim zakonistima o kojima malo znamo. Istraživači biolozi, biopsiholozi i neki psiholozi znaju mnogo o tome pa bi od njih trebalo i učiti