9
Tema broja: NOVA ZNANOST LIDERSTVA  

13
Liderstvo i nove znanosti
Margaret J. Wheatley

Autorica opisuje nova otkrića na području biologije, kemije, kvantne fizike i teorije kaosa te kako ista utječu na stvaranje novog svjetonazora znanosti liderstva, menadžmenta i organizacijskog razvoja. U tekstu ćete saznati o procvatu nelinearnih mreža i samoorganiziranih sustava, važnosti odnosa i veza - čak i na subatomskoj razini, životu kao ogromnoj međupovezanoj mreži kontinuirane suradnje i participacije te o ključnoj ulozi kaosa u procesu promjene. Njezini originalni uvidi pomažu nam da se s većem sigurnošću i jasnoćom upustimo u izgradnju organizacija novih formi i obilježja. 

33
Osvješćivanje „slijepe točke“ liderstva  
C. Otto Scharmer, W. Brian Arthur, Jonathan Day, Joseph Jaworski, Michael Jung, Ikujiro Nonaka, Peter M. Senge

Legendarni tekst koji je postavio temelje nove znanosti liderstva, menadžmenta i organizacijskog razvoja u 21. stoljeću, nastao je kao sinteza intervjua obavljenih u sklopu zajedničkog projekta SoL-a, Society for Organizational Learning i McKinseyja naziva "Leadership project" kada su Otto Scharmer, Joseph Jaworski i Adam Kahane razgovarali s vodećim svjetskim stručnjacima na ovom iznimno značajnom, te istovremeno još uvijek nedovoljno istraženom području.

63
Kvantno liderstvo
Intervju s Danah Zohar
Russ Volckmann

Razgovor osnivača i glavnog urednika „Integral Leadership Review“ sa znanstvenicom, publicistkinjom i poslovnom savjetnicom Danah Zohar koja je svojim djelima – briljantno povezujući otkrića na području kvantne fizike, teorije kaosa i teorije kompleksnosti s „uobičajenim“ situacijama iz prakse – snažno utjecala na stvaranje nove paradigme liderstva.       

87
Zatvaranje kruga između materije i uma
Intervju s Peterom Sengeom
Claus Otto Scharmer

U razgovoru Clausa Otta Scharmera i Petera Sengea, predvodnika drugačijeg sagledavanja teorije i prakse vođenja organizacija, pronaći ćete mudra promišljanja o ključnim temama liderstva: svjesnoj evoluciji ljudskih sustava, razvijanju mudrosti na institucionalnoj razini, institucionalnoj inteligenciji, povezanosti materije i uma te drugim intrigantnim pitanjima.   
 
115
Osvit sustavskog liderstva
Peter Senge, Hal Hamilton i John Kania

Svijet je danas suočen s brojnim sustavskim problemima koji se ne mogu riješiti tradicionalnim institucijama autoritarne hijerarhijske strukture. Problemi poput klimatskih promjena, degradacije prirodnog okoliša, nestašice vode, nezaposlenosti mladih, siromaštva ili nejednakosti zahtijevaju nove oblike suradnje brojnih organizacija, sektora i država. Shodno tome, u čitavom svijetu danas - više nego ikada ranije - osjeća se potreba za sustavskim liderima koji promiču, potiču i kataliziraju kolektivno liderstvo.

 

Iako od početka qLifea pišemo o različitim aspektima promjena u znanosti i umjetnosti liderstva, menadžmenta i organizacijskog razvoja, do sada se nismo odvažili cjelovito ih obraditi u jednoj zasebnoj temi. Razlog tome jednostavan je. Iskreno, plašili smo se uroniti u temu za koju se s pravom može kazati kako je još uvijek nedovoljno istražena, slabo razumljiva i teška. A kako smo već u samom začetku - unatoč tome što smo birali jednostavnije tekstove i teme - okarakterizirani kao „zahtjevan časopis“, procijenili smo da nije vrijeme baviti se kvantnom fizikom, kaosom, strukturama u formiranju, konfiguriranju, zatvaranju i raspadanju, naslućivanjem, prisustvom, povezanošću materije i uma, ljudskom sviješću, primarnim poimanjem, percipiranjem cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnosti i sličnim koncepcijama.

Međutim, na početku novog devetogodišnjeg ciklusa stiglo je vrijeme i za takav broj nakon kojeg će kroz godine uslijediti još podosta sličnih, jer je materija koju treba predstaviti i pojasniti vrlo opsežna i široka te istovremeno presudno važna za područje kojim se bavimo. Toliko je važna da se slobodno može zaključiti kako više jednostavno ne možete biti lider ili menadžer ako barem na nekoj razini ne razumijete - svjesno ili nesvjesno (ima pojedinaca koji intuitivno prakticiraju „novu znanost liderstva“, a da je istovremeno ne mogu svjesno artikulirati) - o čemu je tu riječ.   

Morali bismo stoga čim prije shvatiti kako je riječ o tome da na početku 21. stoljeća nastavljamo upravljati organizacijama uglavnom se oslanjajući na zastarjele slike stvarnosti koje je u 17. stoljeću stvorio genijalni fizičar Isaac Newton da bi ga potom u društvenim znanostima kopirali i slijedili Freud, Lock, Mill i ostali. Prema Newtonovoj slici realnosti – mehanizma velikog stroja vođenog čeličnim linearnim zakonima kauzalnosti koji mu osiguravaju izvjesnost, predvidljivost i kontrolabilnost - Frederic Taylor i Frank Gilbreth stvorili su „znanstveni menadžment“ koji je pokrenuo Industrijsku revoluciju i preoblikovao svijet. Bio je to začetak još uvijek prevladavajućeg pristupa koji na rad i radnike gleda iz perspektive „tehničkog problema“, koji organizacije „lomi“ na elementarne poslovne funkcije (proizvodnje, marketinga, računovodstva, financija, prodaje, logistike) kako bi se specijalizirani stručnjaci učinkovito nosili s jasno strukturiranim problemima u precizno definiranim područjima, te koji zadatke „lomi“ na elementarne dijelove kako bi se s njima nosili slabo educirani radnici. Riječju, u Taylorovoj organizaciji sve je podređeno specijalizaciji, a menadžeri su toliko okupirani učinkovitošću da posve zanemaruju ljude.

Taylorov „znanstveni menadžment“ u potrazi je za „prirodnim zakonitostima“ usađenima u fino tkivo organizacije kako bi ih pomno analizirao i shvatio na koji način „stroj funkcionira“. Razlog tome stroga je kontrola: podređenih, proizvoda, tržišta, okruženja i ostalih dionika. Pod utjecajem hladnog njutnovskog atomističkog svjetonazora „stari“ manadžment na djelatnike gleda kao na „pasivne jedinice proizvodnje“ koje svojom glupošću samo usporavaju i koče procese. U Taylorovim organizacijama sve što vrijedi vidljivo je: zgrade, strojevi, strategije, strukture, sustavi nagrađivanja ili konkretni brojevni rezultati; za životnost, svjesnost, duhovnost, osjećaje i kreativnost - puke „periferne komplikacije“ - tamo jednostavno nema mjesta.

Kako su godine prolazile, oslonjeni na Taylorov menadžment kroz vlastita i tuđa iskustva razočaranja i neuspjeha, polako smo počeli osjećati kako sve to skupa nema baš previše smisla. Unatoč tome što smo poput drugih stručnjaka i mi željeli biti kompetentni, stvarnost nas je iz dana u dan podsjećala na to da u toj priči nešto jednostavno ne štima. S obzirom na to da kao lideri i menadžeri – zaduženi za razvoj i promjene - još i danas nalikujemo nesposobnom liječniku koji nakon tko zna koje operacije u nizu zaključuje kako je „sve u najboljem redu... osim što je pacijent mrtav“ moramo se čim prije zapitati: trebamo li možda „motornu pilu“ zamijeniti kirurškim nožem – „skalpelom“? Nije li možda krajnje vrijeme da revolucionaliziramo našu znanost odbacujući neučinkovita zastarjela uvjerenja?

Odgovor na prethodna pitanja potvrdan je. Kako to obično u životu biva, dok smo na radnome mjestu sve češće gubili bitke s kompleksnim izazovima, čovječanstvu su se dogodile „nove znanosti“ kvantne fizike, teorije relativiteta, kaosa i brojna druga nova otkrića koje su perima vodećih svjetskih znanstvenika opisala sasvim drugačiju, običnom čovjeku još uvijek neshvatljivu realnost, koju sada treba ugraditi u „novu znanost liderstva“.

Na tom zahtjevnom području povezivanja složenih znanstvenih koncepcija novih znanosti sa svakodnevnim obrascima organizacijskog života posebno su se istaknule autorice Danah Zohar i Margaret Wheatley, te autori Peter Senge i Claus Otto Scharmer koji nam svojim briljantnim uvidima i poetskom rječitošću oslikavaju kako i zašto „motornu pilu“ zamijeniti finim „skapelom“ kako bismo kao moderni lideri uspješnije vodili sustave u adaptaciju i promjene. Poput „novih Taylora“ na početku 21. stoljeća spomenuti autori - i mnogi drugi koji ih prate - postupno nas uvode u novu, „naglavačke izokrenutu“ realnost holizma, neodređenosti i nepredvidljivosti, samoorganizacije, i/i paradigme, nelinearnosti, otvorenosti na nepoznato, neuspjehe i iznenađenja, participacije, primata odnosa, povezanosti kaosa i reda te drugih fenomenalnih obilježja pomažući nam da preispitamo najdublja uvjerenja na kojima temeljimo našu struku i zanimanje kako bismo ih vremenom zamijenili novim, mnogo prikladnijim pretpostavkama koje bolje odgovaraju istinskoj realnosti svijeta.