SQ: temelj duhovno inteligentnog liderstva

Danah Zohar Danah Zohar, stru�njak je na podru�ju filozofije i fizike, predava� liderstva i ugledni publicist. Autorica je tri svjetska bestselera, knjiga The Quantum Self, The Quantum Society i ReWiring the Corporate Brain. Organizacijskim liderima prenosi spoznaje suvremene znanosti koja im poma�u da promijene svoj na�in promišljanja o svijetu i stvarnosti, te shodno tome, unaprijede svoje liderstvo. Njezina saznanja, posebice na podru�ju asimilacije na�ela kvantne fizike u novo razumijevanje društvene svijesti, psihologije i organizacije društva rezultirale su publiciranjem revolucionarne knjige, napisane u koautorstvu s Ian Marshallom, SQ: Duhovna inteligencija -  Suštinska inteligencija.

Uvod u SQ
 
Po�etkom dvadesetog stolje�a naveliko se po�elo govoriti o IQ-u. Naša intelektualna ili racionalna inteligencija poma�e nam riješiti logi�ke i strategijske probleme. Psiholozi su osmislili testove za njezino mjerenje pa se tako ljude po�elo svrstavati prema razvijenosti te vrste inteligencije, a mjerna jedinica nazvana je kvocijent inteligencije ili IQ. Prema toj teoriji, osoba je to inteligentnija što ima ve�i IQ.

Sredinom 1990-ih, Daniel Goleman popularizirao je istra�ivanja razli�itih neuropsihijatara i psihologa koja su pokazala da je emocionalna inteligencija - skra�eno EQ - isto tako va�na. EQ nas �ini svjesnima vlastitih i tu�ih osje�aja. Omogu�ava nam da se u�ivimo u probleme drugih, suosje�amo, da se motiviramo te da na odgovaraju�i na�in reagiramo na bol ili zadovoljstvo. Kako je Goleman istaknuo, EQ je preduvjet za pravilno korištenje IQ-a. Ako su ošte�eni oni dijelovi mozga kojima osje�amo, naše �e razmišljanje biti manje izoštreno.

Sada, na po�etku novog tisu�lje�a, cijeli niz najnovijih te za sada još uvijek nedovoljno obra�enih znanstvenih podataka ukazuje na to da postoji i tre�i "Q". Dobiti cjelovitu sliku ljudske inteligencije mogu�e je samo ako u obzir uzmemo i duhovnu inteligenciju - skra�eno SQ. Kada ka�em SQ, mislim na onu vrste inteligencije kojom pristupamo problemu smisla i �ivotnih vrijednosti, pomo�u koje svoje postupke i svoj �ivot stavljamo u širi, bogatiji, smisleniji kontekst, pomo�u koje procjenjujemo je li odre�eni postupak ili �ivotni put sadr�ajniji od drugoga. SQ je neophodna podloga za pravilno funkcioniranje i IQ-a i EQ-a. Rije�ju, SQ ili duhovna inteligencija naša je temeljna, suštinska inteligencija.

U svojoj knjizi Multiple Intelligences Howard Gardner tvrdi da uz racionalnu i emocionalnu postoji još najmanje sedam razli�itih vrsta inteligencije, primjerice glazbena, prostorna, sportska. Ja, me�utim, obrazla�em mogu�nost da su sve te potencijalno beskona�ne inteligencije povezane s jednim od tri osnovna �iv�ana sustava u mozgu te da su inteligencije koje Gardner opisuje zapravo varijacija osnovnih - IQ-a, EQ-a i SQ-a - te uz njih vezanih �iv�anih kombinacija.

Websterov rje�nik definira duh kao "pokreta�ki ili �ivotvorni princip koji, za razliku od materijalnih elemenata, fizi�kom organizmu udahnjuje �ivot". Ljudi su u svojoj biti duhovna bi�a jer su vo�eni potrebom da postavljaju "suštinska", "temeljna" pitanja. Zašto sam ro�en? Koji je smisao moga �ivota? �emu nastaviti kad sam umoran, deprimiran ili se osje�am pora�enim? �emu sve to? Vodi nas, štoviše, definira nas upravo ta specifi�no ljudska potreba da prona�emo smisao i vrijednost u onome što �inimo i do�ivljavamo. Imamo potrebu sagledati svoj �ivot u širem, smislenom kontekstu, bilo da se radi o obitelji, zajednici, nogometnom klubu, �ivotnom djelu, vjerskom okru�enju ili samome Svemiru. Stalno te�imo ne�emu što �e nas odmaknuti od nas samih i od sadašnjeg trenutka kako bismo sebi i svojim postupcima osigurali vrijednost. Neki antropolozi i neurobiolozi tvrde da je upravo ta �udnja za smislom potaknula evoluciju, nagnavši ljudska bi�a da prije dva milijuna godina si�u s drveta. "Potreba za smislom", ka�u oni, "potaknula je razvoj simboli�ke mašte, jezika i nevjerojatan razvoj ljudskog mozga."

Me�utim, IQ i EQ promatrani zasebno ili zajedno, ne mogu objasniti slo�enost ljudske inteligencije u vidu beskrajnog bogatstva ljudske duše i imaginacije. Ra�unala imaju visok IQ: njima su poznata pravila i slijede ih bez pogreške. �ivotinje �esto posjeduju visok EQ: osje�aju situaciju u kojoj se nalaze te prema tome reagiraju. Usprkos tome, ni ra�unala ni �ivotinje ne postavljaju pitanje zašto ta pravila ili te situacije postoje te mogu li se ona promijeniti nabolje. Ra�unala i �ivotinje funkcioniraju unutar ograni�enja igraju�i "zadanu igru". SQ omogu�ava ljudskim bi�ima kreativnost, promjenu pravila, izmjenu situacije. SQ nam omogu�ava da se poigramo granicama igraju�i "bezgrani�nu igru".

SQ nam osigurava ono najva�nije: sposobnost razlu�ivanja. Osim toga, osigurava nam osje�aj za moralno te sposobnost da pomo�u razumijevanja i su�uti ubla�imo kruta pravila. SQ nam omogu�ava da se nosimo s problemom "dobra" i "zla" te da zamišljamo neostvarene mogu�nosti - da sanjamo, te�imo, uzdignemo se iz blata.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...