Trgovina je poprimila današnje usko znaďż˝enje za vrijeme industrijalizacije u 19. st. Društvo je spontano prešlo iz faze razmjene u fazu trgovanja. Ideja reciproďż˝ne razmjene koja je gradila zajednicu potpuno je napuštena u industrijskom kapitalizmu gdje je "dug" smatran posebno negativnom kategorijom, što je vjerojatno rezultat utjecaja puritanizma, pa se u današnje vrijeme "ne imati dug" smatra moralnim. Došlo je do potpunog preokreta vrijednosti.

Razmjenom u društvu znanja znanje se ne gubi, a primatelj znanja s davateljem postaje povezan nekom vrstom duga. Korist davatelja ne mora nuďż˝no biti novac, mnogo je vaďż˝nije povratno znanje koje se davatelju vraďż˝a obogaďż˝eno primateljevom kreativnošďż˝u. Iz tog razloga novi poduzetnici inzistiraju na razmjeni informacija. Npr., dogodi li se da zaposlenik zadrďż˝i informaciju dulje od 24 sata, u nekim tvrtkama Silicijske doline on automatski biva otpušten. To znaďż˝i da su zaposlenici u veďż˝ini nacionalnih i regionalnih uprava potencijalni kandidati za otkaz. Iz navedenog slijedi da je izgradnja mreďż˝a izvrsnosti od kljuďż˝nog znaďż˝aja za svaki sustav. Verna Allee je vrlo elokventno pokazala da su upravo mreďż˝e mjesto gdje nastaju nove vrijednosti u novome društvu.

Nastaje, dakle, radikalna promjena u osnovnom poimanju modernog industrijskog trgovanja, u kojem nije moguďż˝e posjedovati predmet i novac od tog predmeta. U društvu znanja, u odreďż˝enom smislu je moguďż˝e posjedovati znanje i novac od toga znanja što predstavlja promjenu u skladu s novom logikom razmjene i dijeljenja. Navedeno takoďż˝er znaďż˝i da novac polako ali sigurno gubi kljuďż˝nu poziciju u razmjeni znanja, zbog toga što je razmjena znanja bez uplitanja novca moguďż˝a. Novac se stoga ubrzano dematerijalizira i odvaja od postindustrijske proizvodnje, te postaje sve spekulativniji i apstraktniji gubeďż˝i na taj naďż˝in vlastitu društvenu korisnost. Jesmo li svjedoci kraja industrijskog poimanja novca? Kakva nas buduďż˝nost oďż˝ekuje?

Tvrtke poput Microsofta kontroliraju ogromne koliďż˝ine novca. No, naďż˝in na koji je Bill Gates stvorio taj novac potpuna je novost. Gates je zapravo posjedovao znanje, preciznije reďż˝eno, razumijevanje vaďż˝nosti Appleovoga pristupa izradi softvera prilagoďż˝enog korisniku, kojeg je zatim prodao IBM-u. Iako nije posjedovao ni kapital ni infrastrukturu, ova spoznaja bila mu je dovoljna da zaradi nevjerojatno bogatstvo. Linux je novi konkurent Microsoftu na trďż˝ištu raďż˝unalnih operativnih sustava, otvorene arhitekture koju korisnici mogu sami unapreďż˝ivati. Usporedimo li ih, proizvod Microsfta se ďż˝ini popriliďż˝no "industrijski". Hoďż˝e li na duge staze Linux pobijediti Microsoft? Da li se Linux temelji na široj bazi znanja? Buduďż˝nost ďż˝e pokazati...