Pitanja poslovne etike postala su sveprisutna. Tijekom 1992. godine samo u jednom tjednu izla�enja njujorški dnevni list Wall Street Journal objavio je �ak šezdeset �lanaka na tu temu. Do 1998. godine više od 93% tvrtki s liste Fortune 500 razvilo je vlastiti pisani eti�ki kodeks, a 44% njih implementiralo je razne treninge i programe osposobljavanja osoblja kako bi kvalitetnije odgovarali na eti�ke probleme. Do 1993. godine 20% najve�ih ameri�kih korporacija zaposlilo je barem jednu osobu na puno radno vrijeme, �iji je zadatak bio isklju�ivo bavljenje etikom.
Usprkos tome, istra�ivanje Sveu�ilišta Columbia iz 1999. godine provedeno na uzorku od gotovo tisu�u izvršnih direktora u korporacijama pokazalo je kako 50% njih smatra da su njihove organizacije, direktno ili indirektno, bile nagra�ene zbog toga što su se u poslovanju koristile neeti�kim metodama. Svaki tre�i je izjavio kako je odbijanje da se poduzmu neeti�ke mjere bilo sankcionirano.
Iako su rijetko na dnevnom redu tipi�nog poslovnog sastanka, o eti�kim problemima bi se uvijek trebalo raspravljati kako bi se osiguralo mudro rješenje spornih pitanja. (Rije� "etika" ovdje se koristi u svom najširem kontekstu, koji povrh osobnog integriteta ili profesionalne etike obuhva�a i pitanja društvene odgovornosti i upravljanja okolišem.) Kako bi pod pritiskom organizacijskih ili osobnih ciljeva radije donosili plemenite nego sebi�ne odluke, poslovnim liderima treba osigurati neku vrstu "moralnih smjernica" kako bi donosili valjane eti�ke odluke.
Prakti�ni okvir za donošenje odluka
Etika se obi�no prou�ava kroz niz hipotetskih dubioza. To je fascinantan proces obzirom na beskrajne mogu�nosti izmjene scenarija. Na�alost, ti scenariji ne pru�aju kona�ne odgovore, nego samo ukazuju na mogu�nosti.
© World Business Academy, 2002. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari� Uredio: Marko Lu�i�