Obzirnost u poslovanju ponekad ďż˝ini odvajanje dijela profita u dobrotvorne svrhe, izmjena poslovnih principa kako bi organizacija postala društveno odgovornija i ekološki prilagoďż˝enija (iznad zakonskih okvira) ili pak temeljna promjena poslovnog modela kako bi organizacija kvalitetnije sluďż˝ila ďż˝ovjeďż˝anstvu. Neke su tvrtke pokrenute iskljuďż˝ivo radi dobrobiti društva te ih profit interesira samo u mjeri osiguranja odrďż˝ivosti poslovanja.

U pojedinim sluďż˝ajevima obzirnost se odnosi na zaustavljanje poslovnih operacija koje stvaraju društvene gubitke iako su financijski unosne. U drugim sluďż˝ajevima, dugoroďż˝na dobit operacije moďż˝e prevagnuti nad kratkoroďż˝nim društvenim troškovima.


Eti�ki kompromis

U poslovnom svijetu uobiďż˝ajena je pojava proturjeďż˝nih potreba i prioriteta. Kompromis je nuďż˝nost kada se uďż˝inci odluka moraju mjeriti u odnosu na alternativne smjerove. U namjeri da se postigne kompromis nema niďż˝eg nepoštenog ili neiskrenog. Jednostavno se radi o odabiru izmeďż˝u dvije (ili više) nepoďż˝eljnih alternativa. Na primjer, tvornica za reciklaďż˝u papira proizvodi neugodan otpad. Znaďż˝i li to moďż˝da da ne bi uopďż˝e trebalo reciklirati papir? Prilikom procesa odluďż˝ivanja potrebno je sakupiti ďż˝im veďż˝i broj informacija o moguďż˝im posljedicama koje se zatim moraju paďż˝ljivo razmotriti. Nepristranost je kljuďż˝na kvaliteta kod donošenja takvih odluka u kojima nema mjesta za poziranje, ograniďż˝eno razmišljanje ili pak sukob interesa.


Nenamjerno nanošenje štete

U nastavku teksta opisuje se kategorija Nenamjernog nanošenja štete koja se obiďż˝no prouzrokuje neznanjem, pritiskom ili poricanjem (poricanje - sklonost prema racionalizaciji neetiďż˝kog ponašanja). Do nenamjernog nanošenja štete ďż˝esto dolazi u velikim organizacijama sa specijaliziranim poslovnim funkcijama kada se moralna odgovornost prenosi na "nekog drugog". Specijalizacija interesa rezultira u bešďż˝utnim postupcima koji se objašnjavaju izjavama poput "to je iskljuďż˝ivo poslovna odluka" ili "samo radim svoj posao". U takvim situacijama psihološki fenomen kognitivne disonancije (odgovaranje na psihiďż˝ki sukob dobrovoljnom sljepoďż˝om) postaje organizacijska norma.