Nenamjerno nanošenje štete na površini izgleda kao nezainteresiranost - obzirom da se o vaďż˝nim etiďż˝kim pitanjima nikada ne raspravlja te na taj naďż˝in etika postaje kolektivna slijepa toďż˝ka. Umjesto da se savjesti pojedinaca sjedine, one se u potpunosti gube u okvirima organizacijskog grupnog razmišljanja što dovodi do toga da se pojedinci nesvjesno odriďż˝u osobne odgovornosti prilikom donošenja teških etiďż˝kih odluka. Nenamjerno nanošenje štete moďż˝e nastati uslijed nekoliko prikrivenih oblika, kao što su:
Neznanje:
- nedu�no/iskreno uvjerenje da je neeti�ki postupak ispravan odabir,
- nepoznavanje ishoda ili u�inka neeti�kih postupaka, primjerice, zbog udaljenosti,
- nepoznavanje raspolo�ivih mogu�nosti (nerazmatranje eti�kih alternativa);

Pritisak:
- ekonomski opstanak, primjerice, potreba da osoba ostane zaposlena ili osigura �ivot organizaciji,
- nesposobnost da se u�ini ispravna stvar u danim okolnostima;

Poricanje:
- kognitivna disonancija kada su posljedice postupaka previše neugodne za razmišljanje,
- nespremnost razmatranja mogu�nosti koje zahtijevaju poprili�an napor ili promjenu smjera,
- slijepe to�ke nametnute pritiskom kolega ili pro�imaju�im organizacijskim
normama.

Dobar primjer nenamjernog nanošenja štete jest tragedija svemirske letjelice Challenger. Hotimiďż˝na namjera da se ubiju astronauti naravno da nije postojala, no NASA je u svojoj organizacijskoj kulturi snaďż˝no promicala poruku "uspjeh pod svaku cijenu". Prema izvješďż˝ima, dobavljaďż˝ima je bilo jasno da NASA ne ďż˝eli otkazati niti odgoditi projekt ni na koji naďż˝in. Takva kultura je uďż˝inkovito negirala neslaganja u procesu izgradnje, stvorivši obrazac "skrivanja negativnih informacija" koje bi mogle ugroziti ugovor ili ostvarenje postavljenog cilja.

 

Svjesno kršenje etiďż˝kih naďż˝ela posljedica je disfunkcionalne osobne savjesti pojedinca. Grubo profiterstvo unutar poslovne zajednice nije rijetkost pa je tako iskorištavanje djeďż˝jeg rada široko rasprostranjena pojava u nekim dijelovima svijeta. Oni koji direktno "zapošljavaju" robove kao radnu snagu iskazuju hotimiďż˝no nanošenje štete. S druge strane, svi mi koji upotrebljavamo tako proizvedenu robu u stanju smo etiďż˝kog neznanja, dakle jednog od oblika nenamjernog nanošenja štete.

Hotimiďż˝no nanošenje štete ne mora biti zlonamjerno. Ono je ďż˝esto rezultat pohlepe ili ďż˝elje za moďż˝i, kada pretpostavljena osobna dobit nadjaďż˝a brigu za druge. Kao poslovni lideri moďż˝da nismo u izravnoj poziciji da hotimiďż˝no nanosimo štetu. Ono što je znaďż˝ajno je da moramo temeljito ispitati motive i naďż˝in rada naših dobavljaďż˝a, partnera, pa ďż˝ak i klijenata. Doprinosimo li neokolonijalizmu, ropstvu ili nekom drugom obliku eksploatacije prirodnih i ljudskih resursa? Navedeno je u velikoj mjeri moguďż˝e u zemljama u kojima se ne poštuju osnovna ljudska prava te upravo u njima standardi Ujedinjenih naroda imaju veliku vaďż˝nost.

Iako opďż˝i etiďż˝ki principi poput npr. "savjesti" i "brige za dobrobit drugih" uvijek ostaju nepromjenjivi, razliďż˝iti stupnjevi etiďż˝kog/neetiďż˝kog ponašanja zahtijevaju razliďż˝ite vrste odgovora. Poslovne odluke mogu se promotriti u kontekstu klizne skale kako bi se definirale potrebne kategorije:
1. vizija i ovlaštenja da se dopusti Obzirnost,
2. informacije i analize za Eti�ki kompromis,
3. viši stupanj informiranosti i poticanja u sluďż˝ajevima Nenamjernog nanošenja štete,
4. provoďż˝enje standarda (poput zakona) u situacijama koje ukljuďż˝uju Hotimiďż˝no nanošenje štete.

Kao što to vodiďż˝ za donošenje odluka opisuje, strategije bi se trebale razlikovati u
skladu s motivima koji le�e u pozadini.

Jedna od tajni uspješnog donošenja odluka jest znati kada se koristiti metodom analize a kada ona nije prikladna. Racionalnu analizu najbolje je primijeniti kada sloďż˝ene situacije nalaďż˝u nepristrano prouďż˝avanje ďż˝injenica kako bi se formirale realne hipoteze i zakljuďż˝ci, primjerice u analizi rizika koja je jedan od oblika Kompromisa. To su situacije u kojima treba poduzeti odreďż˝ene korake, a da ne postoji neka jaka poruka kojoj se daje prednost, bilo da dolazi od javnosti ili pojedinca.

No kada srce šalje jasne signale da razum treba biti zanemaren, ili kada samo traďż˝i vrijeme za reflektiranje, tada korištenje metode analize moďż˝e prouzroďż˝iti skretanje s puta i dovesti do pogrešnih odluka.

 

Kako bi mogli donositi etiďż˝ke odluke, poslovni lideri trebaju Aktivnu savjest. Savjest je prijeko potreban vodiďż˝ za plovidbu burnim vodama suvremenih poslovnih interakcija. Da bi bila uďż˝inkovita, savjest ne traďż˝i formalno poznavanje etike. No ipak, obogaďż˝ena znanjem o etici (u širem smislu pojma obrazovanja, koje ukljuďż˝uje ďż˝ivotno iskustvo) Aktivna savjest osposobit ďż˝e poslovnog lidera da postavlja prava pitanja, promisli o nedoumicama i poduzme odluďż˝ne korake.

Intelekt sam po sebi nije baš dobar vodiďż˝. Bez prisustva Aktivne savjesti intelekt nas prepušta na milost i nemilost našim temeljno pogrešnim tumaďż˝enjima ďż˝ivota, poput Hitlera koji je koristio Nietzscheovu ideju o supermanu kako bi osnaďż˝io svoju teoriju o ďż˝istoj rasi. Iako bi na akademskoj razini mogli argumentirati kako je Hitler moďż˝da bio u pravu, intuitivno znamo da je bio zaveden na krivi put. Iskljuďż˝ivim korištenjem intelekta moďż˝emo racionalizirati štogod odgovara našim potrebama, ďż˝ak i ako su one nesvjesne.

Iako postoji odreďż˝ena dobrobit koja proizlazi iz filozofskog prouďż˝avanja etike, savjest temeljena na intuiciji mnogo je korisnija u praksi. Intelektualno razumijevanje Kanta, Lockea i Sartrea moďż˝e nam pomoďż˝i prilikom postavljanja pravih pitanja ili jasnog izraďż˝avanja nedoumica, no poslovne lidere mnogo više zanima primjena negoli teorija. Vremena za prouďż˝avanje tekstova ili razmatranje svakog moguďż˝eg pojedinaďż˝nog scenarija u poslovnom svijetu jednostavno nema. U situaciji kada se moraju donositi trenutne instinktivne odluke, savjest je najkorisnije i najpouzdanije sredstvo na raspolaganju.

Savjest se prvenstveno odnosi na nedoku�ivi instinkt, potencijalno prisutan u svakome �ovjeku i povezan s cijelim �ovje�anstvom. Savjest predstavlja uro�eni sustav moralnog vodstva, mogu�nost da se osjeti ispravno ili neispravno postupanje. Mo�e se jednostavno iskazati, npr. osje�ajem sre�e kada se dijete smije ili sa�aljenjem kada netko trpi bol. Svaki �ovjek ima srce, no pre�esto se doga�a da srce toliko otupi u zabludama da se �ini kako uop�e ne postoji.

Pred nama se nalazi izazov da kao pojedinci u ovom sloďż˝enom društvu uďż˝inimo taj osjeďż˝aj za srce znaďż˝ajnim. Iako je po prirodi intuitivna, Aktivnu savjest je potrebno njegovati u ďż˝ivotnim iskustvima ili otkriti kroz iznenadne spoznaje.