Sustavi usmjereni na posrednika tako�er se mogu koristiti pravilima, no ta pravila usvajaju pojedina�ni donosioci odluka te ona mogu odra�avati njihove pojedina�ne osobne vrednote ili pak biti pod utjecajem korporativne kulture. Bilo kako bilo, primjena je decentralizirana na pojedina�nog donosioca odluke.

Pristup usmjeren na posrednika oslanja se na pojedinca koji treba razluďż˝iti izmeďż˝u dobrog i lošeg. Na taj naďż˝in donosioci odluka prisiljeni su preuzeti osobnu odgovornost za posljedice odluka. Ovakav pristup moralnoj odgovornosti opisao je Isus u kratkoj priďż˝i o dobrom Samaritancu.

Pristupi usmjereni na posrednika mogu takoďż˝er biti teleološke prirode. U korporaciji koja funkcionira s ciljem maksimalizacije profita, osnovni kriterij po svoj ďż˝e prilici biti definiran u kontekstu onoga "što je dobro za organizaciju", tj. za profit. Opisano promišljanje moďż˝e proizvesti patološki stav "k vragu i javnost" opisan u djelima W. H. Vanderbilta.

Organizacije koje se ďż˝ele ponašati na društveno odgovoran naďż˝in suoďż˝avaju se s kontinuumom izbora koji se proteďż˝u od sustavno usmjerene etike do etike usmjerene na posrednika. Odabir neke toďż˝ke duďż˝ ovog kontinuuma presudan je za uďż˝inkovitost društvenog djelovanja organizacije. Svaki pristup ima svoje slabe i jake strane. Usporedba kratkih priďż˝a o Sadhuu i Samaritancu daje nam uvid u prirodu tih slabih i jakih strana.


Kratka pri�a o Sadhuu

McCoy opisuje sluďż˝aj u kojem on i grupa planinara nailaze na unesreďż˝enog Sadhua (indijskog svetog ďż˝ovjeka) prilikom mukotrpnog prelaska preko himalajskog klanca visokog 5400 metara. Nakon susreta sa Sadhuom, svaki je ďż˝lan grupe imao svoje razmišljanje o tome što bi trebali uďż˝initi. Grupa je snaďż˝no orijentirana na svladavanje uspona, a uz to je suoďż˝ena s vremenskim ograniďż˝enjima i pomanjkanjem resursa. Nakon više pokušaja da mu se pruďż˝i pomoďż˝, odluďż˝ili su ostaviti Sadhua i nastaviti dalje.