qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Glazba, improvizacija i biznis

Članak: Klasi�na glazba i biznis: Slu�anje, vo�enje, u�enje, Alf Westelius

download PDF


Upravo je zbog tih osje�aja odabir odre�enog komada predmet dugih pregovora. Osobno smatram prihvatljivim sudjelovati u izvo�enju komada koji u meni ne budi uzbu�enje, budu�i da znam kako �e grupa prije ili kasnije svirati nešto što se meni svi�a. No ipak, razina "uzbu�enja" �esto se odra�ava na �lanove kvarteta. Kada poštovani �lan, nakon što je komad odsviran do kraja, ka�e: "Izvo�enjem ove glazbe skladatelju �inimo lošu reklamu", tada on zasigurno utje�e na ostale �lanove i njihovo mišljenje o djelu. S druge pak strane, kada se djelo predstavi rije�ima: "Ovo je sjajno djelo, �uo sam ga na radiju prije nekoliko tjedana i odmah osjetio da ga 'moramo odsvirati'", ostali �e �lanovi tako�er u komadu potra�iti to "sjajno". 
 
Zadatak je lidera u biznisu poticati zanos svojih podre�enih. No taj zadatak u kvartetu nije povezan isklju�ivo s nekim glazbenikom. Naravno, �lan koji odabere ili predlo�i neki komad za izvo�enje mora ga na neki na�in "prodati". Djelomi�no je to stoga što se i odabir �lanova kvarteta zasniva na njihovom pozitivnom osje�aju prema izabranom djelu. Jednom kada je kvartet okupljen, osoba koja je komad predlo�ila nastoji unijeti pozitivnu energiju i emocije u vje�bu izjavama poput: "Obo�avam ovo djelo! Veli�anstveno je!", "Bit �e pravo u�ivanje izvoditi ga" ili "Baš sam znati�eljan, ovo djelo se gotovo nikada ne izvodi." Ukoliko se entuzijazam ne podigne na zavidnu razinu, kvartet se mo�e postupno slo�iti oko promjene repertoara. O�ito je da se pozitivan stav odra�ava na vje�bu, kao i na izvedbu samoga djela.

 


Status i mišljenja

Funkcionalne uloge svira�a obi�no su unaprijed odre�ene te je stoga uvijek poznato tko svira prvu, a tko drugu violinu, violu ili �elo. Prilikom sastavljanja tima �lanovi ponekad raspravljaju o tome koji �e violinist svirati violu, budu�i da je teško anga�irati ovu vrstu specijalista. Ako izbor sam po sebi nije o�it, grupa mo�e na temelju razlike u stru�nosti ili iskustvu raspraviti koji �e violinist svirati prvu, a koji drugu violinu. Brojne se odluke donose za vrijeme uvje�bavanja: postavljanje standarda kvalitete, odabir repertoara, raspored vje�banja. Tako�er se donose i odluke vezane uz interpretaciju i kontrolu kvalitete.

Prilikom prvog okupljanja na probi po�inju se definirati uloge unutar tima. Nakon uvodnog �avrljanja, glazbenici pose�u za svojim instrumentima, namještaju stolice i nosa�e, te zapo�inju s muziciranjem. Prva violina obi�no probu otvara re�enicom: "Odsvirajmo djelo kako bismo stekli dojam o njemu te uo�ili mogu�e poteško�e." Ukoliko je neki drugi glazbenik odabrao to djelo, on ili ona mo�e nešto pridodati, odnosno prihvatiti ili odbiti prijedlog.

Kvartet obi�no prvu violinu postavlja za glavnog koordinatora te on zatim preuzima odgovornost za sinkronizaciju grupe budu�i da skladatelji upravo prvoj violini dodjeljuju klju�nu ulogu u izvedbi. Me�utim, ponekad se doga�a da kvalitetna uputa za uskla�ivanje dolazi iz nekog drugog izvora. 

 

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna