19. Kvaliteta "Mjesta" najva�niji je �imbenik u transformaciji organizacije

Fiziďż˝ke, dijaloško-društvene i intelektualno-duhovne kvalitete radnog mjesta kljuďż˝ni su preduvjeti za uspješnu transformaciju svake organizacije (Day, 2000.). One omoguďż˝avaju stvaranje kvalitetnog Ba kojeg obiljeďż˝avaju sljedeďż˝e kategorije (Nonaka, 2000.):
 
1. Samoorganizacija, s vlastitom namjerom, usmjerenjem i misijom. Sudionici u Ba, tvrdi Nonaka, moraju "biti uklju�eni u doga�anja, a ne samo puki promatra�i." Kvalitetan Ba zahtijeva kreativni kaos, pa�nju, ljubav te u isto vrijeme namjeru i usmjerenje.

2. Otvorenost - omogu�ava da se u isto vrijeme razvija vlastiti kontekst i razmatra kontekst drugih osoba (Monthoux, 1996.).

3. Napuštanje uobiďż˝ajenih obrazaca vremena, prostora i sebstva. Ba omoguďż˝ava sudionicima da provode vrijeme zajedno i dijele zajedniďż˝ki prostor kako bi mogli prevaziďż˝i ograniďż˝ene pojedinaďż˝ne perspektive.

4. Multidisciplinarni dijalog. Kvalitetno "Mjesto" omogu�ava prijeko potreban dijalog, koji nadalje sudionicima omogu�ava da vide i razumiju sami sebe kroz druge sudionike. Kvaliteta razgovora je jedna od najva�nijih mjera kvalitete "mjesta" i zdravlja organizacije. (Day i Senge, 2000.).

5. Jednake moguďż˝nosti da se bude "u centru". U kvalitetnom "Mjestu", svaki sudionik je na jednakoj "razdaljini od centra", što znaďż˝i da mu je omoguďż˝eno da uz minimalnu razinu sukoba ravnopravno utjeďż˝e na dogaďż˝aje. Pritom Centar nije fiksna toďż˝ka, veďż˝ se ona stalno mijenja sukladno s razvojem razmatranog konteksta. "Uz prisutnost kvalitetnog Ba, svaki pojedinac moďż˝e u odreďż˝enom trenutku postati 'Centar'." (Nonaka, 2000.)
 
Japanski operater mobilne telefonije NTT DoCoMo je odliďż˝an primjer za stvaranje kvalitetnog Ba (Nonaka i Toyama, 2000.). NTT DoCoMo je trenutno najveďż˝a svjetska kompanija u industriji mobilnih komunikacija koja djeluje na podruďż˝ju samo jedne drďż˝ave. Njezina trďż˝išna vrijednost se procjenjuje na cca. 335 milijardi dolara, broji 27,1 milijuna korisnika u Japanu, a njihova I-mod usluga koja korisnicima omoguďż˝ava da se uz pomoďż˝ mobilnog telefona prikljuďż˝uju na Internet, proglašena je u Business Week-u "najnaprednijim beďż˝iďż˝nim pristupom Internetu u cijelom svijetu".
 
Razvojni tim u ovoj kompaniji u mnogo �emu odra�ava karakteristike kvalitetnog Ba. U sije�nju 1997. godine predsjednik uprave je dodijelio lidersku poziciju u projektu razvoja mobilne telefonije Keichi Enokiju.

Enoki je stvorio malu i raznoliku grupu regrutiranjem kadrova unutar kuďż˝e i zapošljavanjem vanjskih talenata, pa je tako zaposlio jednog poduzetnika koji se bavio Internetom i glavnog urednika poznatog ďż˝enskog ďż˝asopisa, koji su u grupu donijeli iskustvo rada s mladima i tehniďż˝ko znanje o Internetu.

Grupa je u najveďż˝oj mjeri bila potpuno samostalna u radu, a Enoki je bio osoba za kontakt, za vezu s ostatkom organizacije. Njegova je uloga u odnosu na grupu bila više birokratska, a manje poduzetniďż˝ka.

Grupa je mogla djelovati prema vlastitim pravilima i prioritetima te u isto vrijeme biti otvorena prema razliďż˝itim tumaďż˝enjima i perspektivama. Razvojno polje (Ba) grupe omoguďż˝avalo je ďż˝lanovima da stalno unose vlastita tumaďż˝enja i razmišljanja u svezi novonastajuďż˝eg biznisa mobilne telefonije, kao i da prate tuďż˝e.

Primjerice, Enoki je novi biznis mobilne telefonije vidio kao evoluciju DoCoMo-ova telekomunikacijskog biznisa. Internetski poduzetnik je mobilnu telefoniju promatrao kroz prizmu novog naďż˝ina spajanja na Internet, dok je glavni urednik magazina za ďż˝ene sve to promatrao kao novi vid zabave za korisnike, više negoli kroz samu korisnost projekta. Razliďż˝iti content-provideri su takoďż˝er bili ohrabrivani da se ukljuďż˝e u proces su-osjeďż˝anja i su-kreiranja.

Koncept Ba najbolje je usporediti s pokretnom sferom koja isti�e organizacijske i institucionalne granice, koja �ivi i nastaje u "ritmu disanja", izme�u otvorenosti i zatvorenosti, izme�u uranjanja u druga�ije kontekste (kolektivno naslu�ivanje) i povla�enja u vlastitu nutrinu kako bi se su-kreiralo novo.

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...