Upravo navedeno ďż˝ini spiralnu dinamiku drugaďż˝ijim pristupom. Ova je koncepcija rezultat dugogodišnjih istraďż˝ivanja i prouďż˝avanja naďż˝ina nastajanja razliďż˝itih vrijednosnih sustava ili kodova u nekoj zajednici. Spiralna dinamika se koristi najširim moguďż˝im kistom cjelokupne globalne kulture te joj je zbog toga moguďż˝e fokusirate se na bilo koju zemlju ili regiju u kontekstu njihovog prirodnog okruďż˝enja, odnosno uzeti u obzir uvjete koji na toj lokaciji prevladavaju, od geografskog poloďż˝aja i klimatskih promjena do nekih drugih ďż˝imbenika. Usredotoďż˝uje se na mreďż˝u ljudi koji na nekom podruďż˝ju ďż˝ive, te potom sugerira kako i na koji naďż˝in voditi bilo koju kompaniju na tim prostorima. Pristup je uistinu globalan. Nije utemeljen na sustavu vrijednosti Sjeverne Amerike ili Europe.

Iako ďż˝esto postoje dobri razlozi za uvoďż˝enje kulturalnog pluralizam u centar pozornosti, kulturološke razlike ustvari ne predstavljaju istinske razlike meďż˝u ljudima. Jer, istinske razlike pronalazimo u vrijednosnim sustavima pojedinaca koji transcendiraju sve druge kategorije iako to ne znaďż˝i da se mi i njima ne bavimo. Npr., u Juďż˝noj Africi smo na primjeru "the buffies", crnaďż˝kih urbanih profesionalaca, otkrili kako imaju više zajedniďż˝kog s Afrikanerima ili japi populacijom engleskog govornog podruďż˝ja negoli sa vlastitom braďż˝om i sestrama iz rodnog kraja. Ta nas je spoznaja dovela do stvaranja višestrukih "stogova" koji su nam pomogli da stvorimo vrijednosni sustav koji ukazuje na zajedniďż˝ke karakteristike ljudi i u kontrastu je s umjetnom segregacijom na temelju boje koďż˝e koja a priori istiďż˝e razlike meďż˝u ljudima i ne uzima u obzir tko je tko unutar odreďż˝ene grupe. Na bazi povijesnih kategorija i uz pomoďż˝ istraďż˝ivaďż˝kog procesa efikasno redefiniramo ljudsku prirodu u prirodne razliďż˝itosti.

SP: U kojoj su mjeri radovi profesora Clarea Gravesa utjecali na vaš rad?

DB: Profesor Graves je sa svojim istraďż˝ivanjima zapoďż˝eo 1951. godine. S njime sam stupio u kontakt 1975. nakon ďż˝ega smo suraďż˝ivali sljedeďż˝ih jedanaest godina, sve do njegove smrti 1986. Upravo se on prvi odmaknuo od tradicionalnih teorija u psihologiji, obrazovanju i politici kako bi pokazao i objasnio da je jednostavno besmisleno nastavljati debatu o tome koja je teorija "ispravnija" buduďż˝i da svaka od njih opisuje ljude u razliďż˝itim fazama psihološkog razvoja.