Sudionici ubrzo uvi�aju da su uklju�eni u neprekidno promjenjivi i stalno razvijaju�i "prostor zajedni�kog smisla". Stvara se zajedni�ka svijest koja zatim omogu�ava dostizanje nove razine kreativnosti i uvida koje nije dostupno kroz tradicionalne interakcije. Tako se otkriva novi aspekt dijaloga kojeg Patrik de Mare naziva "koinonia", rije� koju bi mogli pojasniti kao "impersonalno �lanstvo" i koje se koristilo u opisivanje ranog oblika Atenske demokracije u kojoj su se svi slobodni muškarci sastajali kako bi donosili odluke vezane za upravljanje gradom.
Kako dru�enje u stvari predstavlja iskustvo, ono polagano postaje prioritet u odnosu na sadr�aj konverzacije. To je veoma va�an trenutak u procesu dijaloga, trenutak pove�ane koherentnosti kada grupa postaje sposobna nadi�i vlastite percipirane granice i ograni�enja i u�i u nova podru�ja spoznaje. No, to je tako�er i trenutak kada se grupa mo�e opustiti, zadovoljna dostignutim uzvišenim iskustvom. U tom trenutku dijalog se �esto poistovje�uje s nekim oblicima psihoterapije.
Sudionici tada obi�no pokušavaju zadr�ati grupu na okupu radi o�uvanja ugodnog osje�aja sigurnosti i pripadnosti koje prati to iskustvo. Sli�an opisanom je osje�aj zajednice koji se �esto dosti�e na grupnim terapijama ili radionicama team buildinga i koji se koristi kao dokaz uspješnosti korištene metodologije.
Onkraj takve to�ke u procesu nalazi se daleko zna�ajnija i suptilnija sfera kreativnosti, inteligencije i razumijevanja koja se mo�e dosti�i jedino ustrajnim inzistiranjem na procesu preispitivanja i shodno tome, riskiranjem da se iznova u�e u kaoti�ni prostor neizvjesnosti.
Što nije dijalog?
Dijalog svakako nije diskusija. Rije� diskusija svoje korijene dijeli sa rije�ima "perkusija" i "konkusija" koje se odnose na rastavljanje ne�ega. Dijalog tako�er nije debata koja kao forma konverzacije sadr�i implicitnu tendenciju da:
- usmjerava prema nekom cilju,
- dovodi do sporazuma,
- nastoji riješiti neki problem,
- nastoji posti�i prevlast jednog mišljenja.
Povijest �ovje�anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se dru�ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu ja�i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih no�i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje do�ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p