Dijalog u postoje�im organizacijama

Do sada smo primarno govorili o dijalogu kojim se okupljaju pojedinci razli�itih struka, znanja i iskustava. No, dijalog je i veoma vrijedno sredstvo kojim �lanovi organizacije mogu zna�ajno unaprijediti i obogatiti kreativnost kompanije u kojoj djeluju.

U tom sluďż˝aju situacija se drastiďż˝no mijenja. ďż˝lanovi postojeďż˝e organizacije u dijaloški proces ulaze s unaprijed definiranim vezama i odnosima. Vjerojatno je i da postoji predodreďż˝ena hijerarhija i potreba za zaštitom: kolega, timova ili organizacijskih odjela. Jednako tako vjerojatno postoji i strah od otvorenog iznošenja misli koje bi mogle biti protumaďż˝ene kao prijetnja osobama na višim pozicijama ili pak kao prijetnja ustaljenim normama prevladavajuďż˝e kulture. Karijera ili društvena prihvaďż˝enost sudionika dijaloga moďż˝e biti ugroďż˝ena zbog uďż˝estvovanja u procesu koji naglašava transparentnost, otvorenost, iskrenost, spontanost i duboki interes za druge osobe stvaranjem novih "podruďż˝ja osjetljivosti" koja su dugo vremena bila prikrivana.

U postojeďż˝oj organizaciji dijalog bi trebalo zapoďż˝eti istraďż˝ivanjem sumnji i strahova koje ďż˝e sudjelovanje u procesu dodatno pojaďż˝ati. Nadalje, potrebno je odrediti poďż˝etnu temu koja ďż˝e se kasnije suptilno proširivati ili napuštati. Takav se pristup razlikuje od pristupa korištenog u radu s grupom koja se sastaje prvi put i u kojoj se sudionici potiďż˝u na iznošenje bilo koje poďż˝etne teme.

No, kao što smo to veďż˝ više puta naglasili, nijedan sadrďż˝aj se ne smije izostavljati iz dijaloga zato što sami nagon za iskljuďż˝ivanje odreďż˝enog sadrďż˝aja u sebi sadrďż˝i bogati materijal za daljnje propitivanje!!!

Svrha i ciljevi u veďż˝ini su organizacija unaprijed odreďż˝eni pa se zbog toga rijetko kada preispituju. Na prvi pogled je takva situacija nekonzistentna sa slobodnom igrom misli svojstvenih procesu dijaloga. Kako god bilo, takva se situacija moďż˝e prevladati ako se sudionicima procesa od samog poďż˝etka pomaďż˝e razumjeti kako razmatranje takvih tema moďż˝e nevjerojatno utjecati na organizacijske performanse i poveďż˝anje samopoštovanja uďż˝esnika u dijalogu.

Kreativni potencijal dijaloga dovoljno je snaďż˝an da omoguďż˝i privremenu suspenziju bilo koje strukture i odnosa koji u stvarnosti ďż˝ine jednu organizaciju.

Na kraju, ďż˝elja nam je pojasniti da dijalog ne smatramo panaceom ili metodom koja nadilazi sve druge oblike društvenih interakcija. Neďż˝e baš svaka osoba pronaďż˝i vrijednost u dijalogu koji se takoďż˝er ne moďż˝e primijeniti u svakom kontekstu. Mnoge su grupne metode veoma vrijedne kao što i mnogi zadaci zahtijevaju ďż˝vrsto voďż˝enje i stabilnu organizacijsku strukturu.

Komentar

Sa�a Petar

Povijest ďż˝ovjeďż˝anstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se druďż˝ili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu jaďż˝i i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih noďż˝i, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje doďż˝ivljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p

pročitaj...