U svijetu nesmiljene konkurencije tvrtke se svakodnevno me�usobno natje�u koja �e biti prva na svom podru�ju djelovanja, bolja, uspješnija, jedinstvena, prepoznatljiva. I baš kad pomislimo da tr�ištem uvijek dominiraju ista imena, iznenada iskrsne jedan novi, svijetli primjer koji inspirira svoje konkurente svje�inom ideja i stimulira ih da se zapitaju: "Zašto se mi nismo toga sjetili?"
Me�u onima �ije projekte u posljednje vrijeme mnogi zamje�uju zbog njihove kreativnosti i u�inkovitosti svakako je Grad Vara�din. Aktivnim anga�manom na promid�bi, kreativnim pristupom marketingu i pozornim pra�enjem potreba svojih stanovnika, Vara�din bilje�i iza sebe niz uspješnih projekata zbog kojih se prometnuo u po�eljnu turisti�ku destinaciju. Projektom �arobna škrinja uveli su nas u divan svijet ovog baroknog grada i naveli nas da i sami povjerujemo u �aroliju prikazanu tim maštovitim animiranim filmom te po�elimo postati dio nje.
"Slobodna zona Vara�din, Burza kreativnih aktivnosti – BUKA, jednosmjenska nastava u svim osnovnim školama i brendiranje grada samo su neki od projekata kod kojih su nove forme i modeli razmišljanja, spontanost i kombinacija tradicionalnog i suvremenog Vara�dina dale izvanredne rezultate", rezimirao je ukratko za nas gospodin Dra�en Dretar, voditelj Ureda za odnose s javnošï¿½u i protokol Grada Vara�dina.
Na pitanje o primjeni kreativnosti u gradskoj upravi rekao nam je: "Biti kreativan i inovativan, a u isto vrijeme realan u ostvarenju - izazov je s kojim se svakodnevno susre�u oni koji imalo �ele skrenuti s utabanih i davno utrtih staza lokalne samouprave. Ekonomske krize i prora�unska ograni�enja, odnosno kroni�na besparica i zakonske kompetencije gradskih ili op�inskih vlasti stalni su alibi onih birokratiziranih lokano-samoupravnih struktura koje nisu imale odva�nosti prepustiti se kreaciji i ideji. Grad Vara�din je upravo suprotan primjer! U vara�dinskoj gradskoj upravi stvorena je pozitivna klima u kojoj je svaka nova ideja dobrodošla. Shvatilo se na vrijeme da kreativnost unose pojedinci neoptere�eni klišejima, pravilima i uobi�ajenim rutinama... Ideje su pored nas, potrebni su znanje i odva�nost za njihovo prepoznavanje."
Još jedan svijetli primjer primjene kreativnosti u poslovanju jest Erste&Steiermärkische Bank d.d. (Erste banka). Kako bi promijenili klasi�nu percepciju "bankara" – koja se o�ituje u opisu "ljudi koji rade u banci te odobravaju kredite po visokim kamatama i napla�uju razli�ite naknade za kredite, vo�enje ra�una, ispise, upise i sli�no", djelatnici Erste banke osmislili su projekt "Profesor Baltazar". Ovaj simpati�ni znanstvenik koji rješava probleme svojih sugra�ana pomo�u kompliciranog stroja, odnosno uz maštu i pregršt pozitivne energije, simboli�no predstavlja namjeru i spremnost djelatnika Erste banke da svoje ideje i inovacije u svim dijelovima poslovanja provedu u djelo. Gospo�a Maja Crnjak iz slu�be ljudskih potencijala Erste banke rekla nam je nešto više o njihovom projektu: