Poput klasiďż˝nog poslovnog okruďż˝enje, megazajednica se sastoji od razliďż˝itih organizacija koje se ponekad natjeďż˝u a ponekad suraďż˝uju. Poput svake druge poslovne organizacije, zahtijeva stanovitu strukturu, komunikacijski i upravljaďż˝ki sustav. Radi se o pristupu koji podrďż˝ava tezu o tome da su kompleksni problemi rješivi iskljuďż˝ivo udruďż˝ivanjem više organizacija (korištenjem "mreďż˝e mreďż˝a") koje u suradnju unose raznovrsne sposobnosti i perspektive.

Koncepcija "megazajednice" (detaljno objašnjena u knjizi Megacommunities: How Leaders of Government, Business, and Non-Profits Can Tackle Today’s Global Challenges Together, Mark Gerencser, Reginald Van Lee, Fernando Napolitano i Christopher Kelly, Palgrave Macmillan, 2008.) pobudila je veliko zanimanje meďż˝u politiďż˝arima, poslovnim liderima i ostalim zainteresiranim struďż˝njacima. Meďż˝utim, obzirom da se radi o novoj ideji, tek se treba dokazati u praksi. Još uvijek postoje brojna pitanja o tome kako i na koji naďż˝in funkcionira; kakvu vrstu liderstva zahtjeva; na koji bi naďż˝in mogla transformirati neku organizaciju, poduzeďż˝e ili podruďż˝je od javnog interesa.

Tekst u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...