Kada na konferencijama i seminarima za lidere i menad�ere ispri�amo pri�u Takeharua Jingujia, �esto nailazimo na nevjericu. Jedan nam je menad�er nedavno rekao kako su takva pretjerivanja i mitovi štetni za na�elo odr�ivosti: "Jednostavno ne mogu vjerovati da se populacija plavorepe tune smanjila za 90 %!"
No, plavorepa tuna predstavlja samo vrh ledenjaka. Prema istra�ivanju Sveu�ilišta Stanford, pretjerani izlov ribe mogao bi do 2048. godine kompletno ukloniti morsku hranu s naših jelovnika. "Ne uspijemo li korjenito promijeniti na�in upravljanja oceanskim vrstama i u�initi ih u�inkovitim ekosustavom, ovo �e [XX.] stolje�e biti posljednje stolje�e divne morske hrane", napomenuo je morski biolog Stephen Palumbi sa Sveu�ilišta Stanford.
Naglo smanjenje koli�ine dostupnih prirodnih resursa sve više utje�e na poduze�a u svim industrijskim granama na svim kontinentima. Iako se ovoj temi ve� du�e vrijeme pridaje posebna pa�nja, u posljednjih nekoliko godina me�unarodne organizacije poput World Wildlife Funda ponovno su izrazile svoju zabrinutost zbog sve br�e degradacije prirodnih resursa. Izvješï¿½e ove organizacije pod nazivom �ivi planet upozorava kako je "teku�a financijska kriza pravi povjetarac u usporedbi s prijete�om ekološkom olujom". No, dok je sve manja dostupnost odre�enih resursa, primjerice nafte, predmet intenzivnih rasprava, o drugim se podatcima rje�e govori. �ak i letimi�an pregled novijih istra�ivanja ukazuje na sna�ne i jasne trendove na planetarnoj razini:
1. Zalihe pitke vode u znatnoj su disproporciji s potra�njom, naro�ito u Aziji, Africi i Europi. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi nema osigurane izvore pitke vode, dok 2,6 milijardi ljudi nema odgovaraju�e sanitarne uvjete, a 1,8 milijuna svake godine umire od bolesti probavnog sustava, uklju�uju�i 90 % djece mla�e od 5 godina koji se zaraze vodom prenosivim bolestima.
Tekst u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...