Partneri
Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva
Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein
Jedna od najva�nijih razlika izme�u dijaloga i drugih komunikacijskih tehnologija odnosi se na veli�inu grupe koja u dijalogu nije proizvoljno ograni�ena. Dok je trening osjetljivosti naju�inkovitiji u skupinama od 10 do 15 pojedinaca, osobno sam u�estvovao u grupnim dijalozima 60-ak �lanova. Kolege su mi rekle kako su u posebnim prilikama uspješno koristili dijalog u skupini od stotinu i više ljudi. Ideja da tako velike grupe mogu išta kvalitetno posti�i suprotstavlja se logi�kom zaklju�ivanju. Me�utim, moramo znati da se velike grupe obi�no sastoje od pojedinaca koji su dijalog prakticirali u manjim skupinama. U ve�im grupama te osobe ulaze u dijalog s manjim po�etnim o�ekivanjima i pretpostavkama o potrebi da se svaki pojedinac "uklju�i u eter".
Kod treninga osjetljivosti, od svih se u�esnika o�ekuje u�enje odnosno sudjelovanje u procesu u�enja. Kod dijaloga, doprinos pojedinca pomalo je zamagljen zbog primarnog cilja dostizanja više razine komunikacije unutar grupe. Individualni se rad uglavnom svodi na unutarnje propitivanje vlastitih pretpostavki što na neki na�in umanjuje suparništvo, u smislu pritiska na "dobivanje vremena za sebe u eteru". U kontekstu duljine i u�estalosti sastanaka, dijalog se �ini fleksibilnijim, varijabilnijim te manje napornim.
Kako dijalog zapo�inje?
Kod grupa s kojima sam osobno radio, ili koje sam promatrao u radu s Williamom Isaacsom i Peterom Sengeom, moderator bi zapo�eo s pripremanjem ambijenta (vidi: C. Otto Scharmer, "Razgovor s Krugom Sedmice", www.quantum21.net, prosinac, 2007.) i opisivanjem koncepcije. U svakom slu�aju, grupa bi odmah na po�etku razumijela suštinu neophodnu za zapo�injanje razgovora. Klju� tog po�etnog razumijevanja je u povezivanju dijaloga s drugim iskustvima istinske komunikacije koje smo imali u prošlosti.
Po�etna uloga moderatora mo�e se opisati sljede�im aktivnostima:
• Organizira fizi�ki prostor kako bi sudionici, koliko je to mogu�e, sjedili u krugu. Nije va�no sjede li ljudi za jednim stolom ili za više njih, va�an je osje�aj jednakosti koji proizlazi iz sjedenja u krugu.
• Predstavlja op�i koncept, te zatim tra�i od sudionika da razmisle o nekom prošlom iskustvu kvalitetne komunikacije.
• Tra�i od sudionika da to iskustvo podijele s osobom u svojoj blizini te razmisle o obilje�jima tog iskustva (navedeno funkcionira jer ljudi iznose konkretna iskustva, a ne apstraktne koncepcije).
• Tra�i od �lanova grupe da iz tog iskustva izdvoje one elemente zbog kojih je, po njihovom mišljenju, komunikacija bila kvalitetna, te da ih zatim zapišu na plo�u.
• Zahtijeva od grupe da razmisli o tim obilje�jima, a zatim da svaka osoba naizmjenice iznese svoje reakcije.
• Dozvoljava da razgovor te�e prirodnim tijekom, što tra�i otprilike sat ili dva, a ponekad i više.
• Uklju�uje se kada je potrebno nešto pobli�e pojasniti ili protuma�iti, koriste�i koncepcije i podatke koji ukazuju na probleme u komunikaciji (neki od njih su izneseni u nastavku teksta).
• Zatvara radionicu tako što tra�i od sudionika komentare u bilo kojem obliku kojeg sami izaberu.
Komentar
Komentar
Daniela MiljanGu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat