qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









prof. Velimir Srića


Pojmovi "rukovođenje" i "vođenje" koristili su se u bivšem ideološkom sustavu pa se vjerojatno zato pojedinci izbjegavaju s njima povezati. S druge strane pojam "vođa" nas asocira na likove iz prošlosti koji su se nazivali "vođama" (Duce, Führer) da bi u stvarnosti uzrokovali mnoge probleme i nevolje, kako u politici, tako i u gospodarstvu... Npr. Mussolini ili Hitler. Mislim da je to razlog zbog kojeg pojedinci zaziru od korištenja termina "vođa". Nadalje, engleski termin "lider" koji se kod nas udomaćio poput nekih drugih termina kao što je npr. "softver", nije ništa drugo nego prihvaćanje te riječi u hrvatski jezik. Termin "lider" također vuče neke lokalne konotacije iz prošlosti, npr. kada je Milošević rekao da je "...Srbija umorna od lidera" da bi on sâm, zatim, postao iznimno negativan primjer takvog lidera.

Stoga smatram da oba termina nose sa sobom konotaciju koja im mnogo ne pomaže. Mislim da bi trebalo afirmirati princip razlikovanja običnog vođenja (to radi menadžer) od kriznog vođenja (to radi lider). Zato često naglašavam da je u stabilnim situacijama, kad nema izazova i konflikata i kad je svima sve jasno, potpuno svejedno tko nas vodi. Međutim, vođe su nam potrebni u trenucima krize i izazova, kada se nešto mijenja, npr. tehnologija, sustav vrijednosti, okruženje i slično. Tada je važno da istupe vođe koji mogu pokazati "o čemu se tu

zapravo radi".

U menadžerskoj se teoriji već dugo vremena razlikuju vođe i menadžeri. Ta distinkcija mi je veoma bliska. Menadžer je osoba za stabilno stanje dok je vođa osoba za promjene, iako se navedena podjela ne treba doslovce i mehanički shvatiti. Ja rado koristim jednu sličnu metaforu o dvije vrste menadžera: "ISO tip i anti ISO tip". ISO tip upravlja sustavom na način na koji smo obrazovani; slijedi procedure i radi uvijek isto. Ja sam u SAD-u završio MBA program (Master of Business Administration). Osobno se ježim od tog termina jer on doslovce znači "poslovno administriranje", dakle planiranje i kontroliranje, tj. upravljanje sustavom kakav on jest. Takav način upravljanja je svakako potreban jer 90% svakodnevnih zadataka traži upravo "menadžeriranje". Međutim, postoji i tzv. "anti ISO tip" koji ruši procedure, inovira, re-inženjerira, redizajnira, mijenja, stalno radi nešto novo... U tom smislu lider je "anti ISO tip", dok je klasični menadžer "ISO tip" upravitelja sustavom.

Zbog svega navedenog zamislio sam, kao član nove uprave, da Ekonomski fakultet ponudi tržištu MBI studij (Master of Business Innovation), dakle drugačiji studij od MBA koji će naglasak staviti na liderske vještine, tj. upravljanje promjenama, kreativnost, inovacije, koncepcija "Organizacije koja uči"... To znači usmjeriti se na to kako mijenjati, a ne kako upravljati postojećim sustavom.
© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |