Intervju: Richard Pascale

Sarah Powell, Marko Luďż˝iďż˝ Sarah Powell, samostalna novinarka, savjetnica i publicistkinja. Intervjuirala je mnoge ugledne svjetske struďż˝njake na podruďż˝ju liderstva i menadďż˝menta poput Charlesa Handyja, Rosabeth Moss Kanter, Tima Berners - Leeja, C.K. Prahalada, Renéea Mauborgnea, Geerta Hofstedea, Warrena Bennisa, Johna Kottera, Kenichi Ohmaea, Edgara Scheina, Jima Collinsa, Richarda T. Pascalea i Edwarda de Bona.

Marko Lu�i�, Quantum21.net i qLife urednik i �lan uprave

Richard T. Pascale izvanredni je profesor na Templeton Collegeu Sveuďż˝ilišta Oxford, jedan od vodeďż˝ih meďż˝unarodnih poslovnih savjetnika i autor više bestselera. Prije poziva na Oxford 20 je godina na Sveuďż˝ilištu Stanford drďż˝ao najpopularniji kolegij na MBA postdiplomskom studiju o opstanku organizacija u turbulentnim uvjetima okruďż˝enja. Dr. Pascale je suraďż˝ivao s liderima i menadďż˝erima diljem svijeta, prije svega kao savjetnik za stratešku transformaciju, pa mu radi toga lista klijenata ukljuďż˝uje ugledne i poznate tvrtke poput Coca-Cole, Levi Straussa, AT&T-a, General Electrica, Marriotta, Royal Dutch Shella, British Petroleuma, Ciba Geigyja i Intela. Savjetovao je vlade i razne nevladine organizacije širom svijeta, izmeďż˝u ostalih i upravu World Economic Foruma, britansko Ministarstvo obrane, vojsku SAD-a, Ministarstvo unutarnjih poslova i USAID. Autor je i koautor brojnih knjiga od kojih su najpoznatije Surfing the Edge of Chaos: The Laws of Nature and the New Laws of Business i The Art of Japanese Management. Dr. Pascale dobitnik je nagrade McKinsey za najbolji struďż˝ni ďż˝lanak godine u ďż˝asopisu Harvard Business Review. Produkcijska kuďż˝a BBC posvetila mu je seriju emisija te ďż˝etverosatni film o transformaciji dostupan u BBC Executive Video Series.


Sarah Powell: Negdje sam proďż˝itala, ne sjeďż˝am se više gdje, da ste prvotno bili veoma skeptiďż˝ni prema primjeni prirodnih zakona u liderstvu i menadďż˝mentu. Na Institutu Santa Fe odrďż˝ali ste ďż˝ak predavanje intrigantnog naziva: "Irelevantnost kompleksnosti za znanost i umjetnost menadďż˝menta". Što je razlog tom poďż˝etnom skepticizmu? Što se kasnije dogodilo da ste promijenili mišljenje?

Richard T. Pascale: Osobno ne vjerujem zvuďż˝nim sloganima i "in" pojmovima u promoviranju poslovnih ideja. Znanost o kompleksnosti uďż˝inila mi se kao još jedan u nizu pomodnih trendova. Jednom sam prilikom sastavio tablicu takvih pojmova za razdoblje od 1950. do 2000.g. (prema tome koliko je puta neka poslovna ideja spomenuta u ameriďż˝kim poslovnim tiskovinama). Do sredine 70-ih, svakih pet godina pojavile bi se dvije, moďż˝da tri ideje, koje bi duďż˝e zadrďż˝ale paďż˝nju javnosti. Sredinom 70-ih brzi razvoj tehnologije i globalizacija poďż˝eli su snaďż˝nije utjecati na svijet biznisa. Moja tablica i pripadajuďż˝i grafikon ukazuju na pravu poplavu poslovnih ideja, predstavljenih tako da ďż˝im ďż˝ešďż˝e djeluju na emocije korisnika. Takoďż˝er pokazuju da se njihovo zadrďż˝avanje pod lupom javnog interesa dramatiďż˝no skratilo. Poslovne ideje poďż˝ele su nalikovati modnim trendovima.

Takvo je stanje potrajalo gotovo dva desetljeďż˝a, sve do raspada "dot.com" svijeta 2000. godine nakon ďż˝ega se ipak sve skupa malo primirilo. Spomenuti raspad ne samo da je stavio "toďż˝ku na i" razdoblja "dot.com" manije veďż˝ su istovremeno mnogi akteri na trďż˝ištu shvatili kako mnoge "nove" ideje i nisu toliko nove, veďż˝ da se radi o starim pristupima upakiranim u modernu ambalaďż˝u koji se prodaju pomoďż˝u modernih marketinških alata.
 
Naravno, to ne znaďż˝i da su sve poslovne ideje toga doba bile bezvrijedne. Neke, poput "potpunog upravljanja kvalitetom" (eng. TQM, Total Quality Management, op. ur.), odraz su dubokoumnog i robusnog pristupa liderstvu i menadďż˝mentu. Mnoge dobre ideje nisu zaďż˝ivjele jer su ih organizacije nadograďż˝ivale na postojeďż˝e business-as-usual platforme zbog ďż˝ega nisu ostvarile ďż˝eljene rezultate u smislu znaďż˝ajnije transformacije sustava. Površna primjena ovih ideja i posljediďż˝ni "podbaďż˝aj" potpirivali su cinizam menadďż˝era širom svijeta.

Kada mi je jedan od koautora knjige Surfing the Edge of Chaos predloďż˝io da istraďż˝imo kompleksnost na Institutu Santa Fe, priznajem da sam bio skeptiďż˝an. Mislio sam: "Kako bi nešto, toliko daleko i sloďż˝eno, moglo imati ikakvog znaďż˝aja za poslovni svijet?" Kao što ste spomenuli, pozvali su me da odrďż˝im predavanje, a kasnije sam se institutu pridruďż˝io kao gostujuďż˝i predavaďż˝. Udubio sam se u literaturu, sate i sate proveo razgovarajuďż˝i s mentorima Stuom Kaufmanom, Murryjem Gell-Manom i Brianom Arthurom. Došao sam do zakljuďż˝ka da sva ďż˝iva biďż˝a uistinu imaju nešto zajedniďż˝ko, te da je sve to skupa ipak povezano i s biznisom. U temelje knjige ugradio sam sljedeďż˝e postavke:
1. Dugotrajna ravnote�a vodi u smrt i umiranje,
2. Inovacije se doga�aju na rubu kaosa,
3. Sva �iva bi�a prirodno su osposobljena za samoorganizaciju i nastajanje (u posljednje vrijeme ovaj je koncept dodatno popularizirala ideja "to�ke preokreta"(eng. tipping point, op. prev.),
4. Interakcija sa �ivim svijetom neminovno vodi do pojave neo�ekivanih posljedica.


Cijeli tekst pro�itaj u qLifeu...