Ovaj se ciklus, naravno, događa na mnogim razinama i dijelovima procesa. Ideja holografskog univerzume nove fizike ukazuje nam na činjenicu da svaki dio u sebi sadrži cjelinu. Sve više uviđamo da se vjerovanja i iskustvo različitih duhovnih tradicija poklapaju s nalazima nove znanosti. Čak se i na području ekonomije (koju poneki nazivaju "nesretnom znanošću") dogodio izuzetan spoj drevne duhovne tradicije i suvremene znanosti, koji je izuzetno doprinio usklađivanju s promjenama u svijetu biznisa.

Stoga prilikom istraživanja društvene i ambijentalne odgovornosti biznisa moramo imati na umu kako promatrani aspekt nije odvojen od drugih komponenti promjene paradigme u pojedincu, organizacijama i svijetu u cjelini. Poput ruskih lutaka sadržanih jedna unutar druge ili još preciznije, poput dijelova holograma, one se ne nalaze samo u odnosu jedna s drugom; one zapravo čine jedna drugu.

"Misli globalno djeluj lokalno" vrlo je prikladan slogan za ova naša vremena koji nas podsjeća da kroz promjene u pojedinačnim životima, radnim grupama i organizacijama, možemo, imamo li na umu globalnu perspektivu, utjecati na promjenu u svijetu i načinu njegova funkcioniranja. .

Konceptualizaciju ovog procesa na organizacijskom nivou najbolje je proveo Terry Mollner koji sadašnji trenutak opisuje kao promjenu od "Materijalističkog doba" i pretpostavke o postojanju dvojice i množine, na "Odnosno doba" s pretpostavkom jednote i povezanosti beskrajnih dijelova koji kooperirajući tvore cjelinu. Prema Mollneru, materijalističko doba počinje na najnižoj razini ljudske zrelosti, npr. kod pojave ratova, nastavljajući se dalje u više razine konkuriranja i prosvijetljenog samo-interesa. Čak je i potonja razina, međutim i dalje dio materijalističkog doba budući da i dalje pretpostavlja odvojene entitete koji konkuriraju, radije nego što surađuju.

"Prakticiranjem samosvjesne suradnje približavamo se modusu odnosnog doba," kaže Mollner. Onkraj toga nalazi se ono što on naziva "najvišom razinom ljudske zrelosti, samosvjesni konsenzus ili harmonija". U odnosnom modusu ponašanja i postojanja samosvjesno donosimo svaku odluku i izbor koja je istovremeno dobra za nas pojedinačno, za organizaciju i cjelokupnu društvenu i fizičku okolinu. Želimo li ostati vjerni misiji i odgovornosti biznisa za cjelinu, ponašati ćemo se upravo na takav način.

Pokret koji podržava opisani način života temelji se na snažnim vrednotama. Tako Ralph H. Nelson, promišljajući o krivom dojmu Amerikanaca o pobjedi kapitalizma nad komunizmom, u časopisu Forbes piše: "Ukoliko želi opstati, kapitalizam hitno treba nove dokaze moralnosti i duhovnu dimenziju; efikasnost više nije dovoljan argument. Ukoliko duhovna potpora izostane, kapitalizam bi mogao pobijediti u ratu s komunizmom, ali izgubiti mir."