Tu je zanimljivo zamijetiti neobiďż˝nu vezu izmeďż˝u promjena razmišljanja i vrednota buduďż˝i da se obje mogu smatrati promjenama od samo-potvrďż˝ivanja do integracije. Ove dvije tendencije - samo-potvrďż˝ivanja i integracije - bitni su aspekti svih ďż˝ivuďż˝ih sustava, te u svojoj esenciji nisu niti dobre niti loše. Zdrava je zapravo jedino dinamiďż˝ka ravnoteďż˝a; dok je neravnoteďż˝a nezdrava - jer prenaglašava jednu tendenciju i zanemaruje druge. U staroj paradigmi previše smo isticali vrednote samo-potvrďż˝ivanja i pojedine mentalne modele, zapostavljajuďż˝i tako njihovu integrativnu protuteďż˝u. Stoga predlaďż˝em da napore usmjerimo na uspostavu bolje ravnoteďż˝e, radije nego da zamjenjujemo jedan modus s drugim.

Imajuďż˝i to u vidu, razmotrimo sada razne manifestacije promjene od samo-potvrďż˝ivanja do integracije. Što se tiďż˝e promišljanja (mentalnih modela - op. ur), govorimo zapravo o pomaku od racionalnog ka intuitivnom, od analize prema sintezi, od redukcionizma do holizma, od linearnog do ne-linearnog razmišljanja.

Što se tiďż˝e vrednota, promatramo odgovarajuďż˝u promjenu od natjecanja ka suradnji, od ekspanzije do oďż˝uvanja, od kvantitete do kvalitete, od dominacije do partnerstva.


Patrijarhalni poredak

Vjerojatno ste primijetili da su vrednote samo-potvrďż˝ivanje, natjecanje, ekspanzija i dominacija - opďż˝enito povezane s ljudima. Patrijarhalno društvo ne samo da ih favorizira, veďż˝ i nagraďż˝uje ekonomskim nagradama i politiďż˝kom moďż˝i. Ovdje se krije jedan od kljuďż˝nih razloga koji tranziciju prema uravnoteďż˝enom sustavu vrednota ďż˝ini tako teškom za veďż˝inu ljudi, a posebice za veďż˝inu muškaraca.

Moďż˝, u smislu dominacije nad drugima, nije ništa drugo doli pretjerano samo-potvrďż˝ivanje, a hijerarhija je društvena struktura koja ju najefikasnije podupire. Uistinu, naše politiďż˝ke, vojne i korporativne strukture uglavnom su hijerarhijski ureďż˝ene, s muškarcima na višim razinama i ďż˝enama na niďż˝im. Buduďż˝i da veďż˝ina muškaraca, ali i mnoge ďż˝ene, svoj poloďż˝aj u hijerarhiji izjednaďż˝uju s osobnim identitetom, pomak na drugi sustav vrijednosti u njima budi egzistencijalni strah.

Meďż˝utim, postoji i druga, za novu paradigmu mnogo prikladnija vrsta moďż˝i, koja proizlazi iz utjecaja drugih. Idealna struktura za primjenu ove vrste moďż˝i nije hijerarhija, veďż˝ mreďż˝a, koja takoďż˝er predstavlja jednu od središnjih metafora sustavnog razmišljanja. Tako dolazimo do zakljuďż˝ka kako promjena svjetonazora obavezno ukljuďż˝uje promjenu u društvenoj organizaciji iz oblika hijerarhije u oblik mreďż˝e.