qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.41: SVJESNO LIDERSTVO

Članak: Liderstvo i svjesnost, Debashis Chatterjee

download PDF



Evolucija svijesti
 
Upanišade, sveti spisi drevne Indije, ljudski život izjednačuju s doživljajem svijesti, a osnovnim prirodnim elementima – vatri, vodi, zemlji i zraku – daju obilježja živućih entiteta. Prema tome, zemlja po kojoj hodamo ne predstavlja čvrstu materiju kako se uobičajno misli već opredmećenu svijest čemu podjednako svjedoče drevni mudraci i moderni kvantni fizičari.
 
U svojoj suštini ljudski razvoj ne predstavlja drugo doli proces razotkrivanja svijesti koja prožima sve živuće forme na ovom planetu. Zanimljivo, sama riječ „razvoj“ (engl. development) ima iste korijene kao pojam „omotati“ (engl. envelope) čime se „razvoj“ dovodi u direktnu vezu s “odmotavanjem“ odnosno „oslobađanjem“ svijesti odnosno „otvaranjem skripte“ naših života. Naše „um-tijelo-osjetila“ strukture nalikuju omotnici koja obavija svijest. Svrha našeg življenja ogleda se u tome da čim više produbimo odnos i doticaj sa sviješću.
 
Ljudski um i život evoluirali su strujanjem svijesti. Postojala su, naime, razdoblja u procesu evolucije kada intelekt ljudskih bića još uvijek nije bio razvijen pa se svjesnost primarno manifestirala na instiktivnoj razini, a instinkt se koristio kao jedini „kompas“ za snalaženje u raznim životnim situacijama. U pojedinim plemenima raznih krajeva svijeta instinkt čak i danas susrećemo u ulozi osnovnog instrumenta odlučivanja i „navigiranja“ vodama života. Primjerice, oslanjajući se na instinkt pripadnici nekih indijskih zajednica i danas lako predosjećaju poplave i kiše. Kod australskih Aboridžina posebno je razvijen osjećaj orijentacije koji ih usmjerava čak i usred najjače oluje. Na razini instinkta ljudska svijest primarno se oslanja na biološku memoriju koja se još naziva „memorijom prirode“ .
 
U evolucijskom razvoju ljudske svijesti intelekt se pojavio kasnije od instinkta. Razvojem civilizacije ljudi su napuštali prirodni habitus šume i džugle te su počeli graditi veća naselja. Nastajanjem gradova i država ljudski um više se počeo oslanjati na psihološku memoriju, a sve manje na memoriju prirode utemeljenu na instinktu. Tako su se vremenom sve više razvijale intelektualne sposobnosti i aktivnosti vođene misaonim procesima.
 

© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna