qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.41: SVJESNO LIDERSTVO

Članak: Liderstvo i svjesnost, Debashis Chatterjee

download PDF



Svijest kao polje inteligencije
 
Svijest i svjesnost nisu statične supstance nego dinamični i inteligentni entiteti. Svijest je osnova svekolike međupovezanosti svih objekata i fenomena – ona povezuje različite oblike egzistencije ujedinstvenu ekspresiju života. Promislite na trenutak o ljudskom tijelu koje se sastoji od više milijardi stanica – srca, mozga, želuca i drugih organa – od kojih svaka predstavlja odvojenu životnu jedinicu. Usprkos tome, svaka stanica usklađeno funkcionira s drugim stanicama tijela. Primjerice, kada stanice mozga „misle“ da je tijelo gladno stanice želuca „osjećaju“ glad pa se čini kao da svojevrsni val inteligencije ujedinjuje stanice mozga i želuca u namjeri da stvori doživljaj gladi. Riječju, moždane stanice imaju istu svijest o gladi kao i želučane stanice.
 
Primijenimo li navedenu analogiju na svijet modernih organizacija zaključujemo da sličan val inteligencije povezuje razne organizacijske segmente u jednu međupovezanu cjelinu; da tako nije, organizacije ne bi postojale kao jedinstveni subjekti. Odjel marketinga mora osvjestiti što radi odjel proizvodnje i koje su njegove potrebe, a odjel planiranja mora biti na istoj valnoj duljini s radnicima u proizvodnji koji najbolje predosjećaju što nosi budućnost. Shodno navedenom može se zaključiti: što je protok inteligencije u organizaciji jači to je veća vjerojatnost da će ista učinkovito funkcionirati. Primjerice, pojava interdisciplinarnih timova u industrijskim organizacijama naznaka je da će se u 21. stoljeću gotovo svi resursi ulagati u poboljšanje i iskorištenje energetskog protoka inteligencije. Ukratko rečeno, moderne organizacije sve više pokušavaju izoštriti svijest o sebi!
 
Navedena saznanja uvode nas u novu stvarnost organizacijskog života pa tako danas razumijemo da one nisu inertne strukture sastavljene od „organizacijskih jedinica“ nego živa polja kolektivne ljudske inteligencije – koja se mogu nazvati svijest. Gledano iz te perspektive može se reći da su organizacije svjesni entiteti kroz koje struji inteligencija, da organizacijski ciljevi i organizacijska misija usmjeravaju strujanje inteligencije te da su djelatnici „svjesni provodnici“ koji svojim bićima održavaju dinamiku energetskog protijeka. Dakle, organizacija služi kao svojevrsna matrica ili polje u kojoj se odvijaju poslovni procesi, u kojoj surađuju ljudi i strojevi te u kojoj se isprepliću brojne interakcije koje podržavaju kreativnu igru energije.
 
Ideja polja kao metafore za novu realnost pojavila se u modernoj fizici početkom 19. stoljeća kada su Michael Faraday i James Maxwell u fiziku uveli koncepciju „sile polja“ kao alternativu Newtonovoj „mehaničkoj sili“ koja se odnosi isključivo na materijalne objekte u međusobnom odnosu. Za razliku od toga, fenomen sile polja proteže se na razumijevanje sile u različitim dimenzijama, a ne samo u materijalnom obliku.
 
Kako bismo ilustrirali način funkcioniranja „sile polja“ promotrimo što se događa kada posegnemo za magnetnom šipkom i pribadačama u jednostavnom eksperimentu koji pokazuje na koji način funkcionira magnetsko polje. Tijekom eksperimenta brzo shvaćamo da magnetsko polje oko magneta nema oštrih granica te da nije limitirano rubovima magneta. Osim toga razumijemo da je polje nevidljivo i otvoreno te da u njemu nema objekata. Također shvaćamo kako je sveprisutno u području oko magneta što se jednostavno dokazuje uvođenjem pribadača u polje. Naime, kako god razbacali pribadače one se raspoređuju po određenom obrascu slijedeći silnice magnetskog polja.
 
Kada bismo pokušali zamisliti organizaciju kao polje inteligencije, prvo bismo shvatili da organizacija nema vidljive granice. Jack Welch, karizmatični predsjednik uprave General Electrica, direktore je ocjenjivao prema stupnju u kojem utjelovljuju vrijednosti kompanije, a posebice kvalitetu bezgraničnosti. Pojam „bezgraničnosti“ plastičnije se može dočarati ako „granice organizacije“ definiramo u kontekstu „posljednjeg klijenta“ ili „posljednjeg dionika“ što se u praksi realno ne može učiniti. Niti jedna organizacija, naime, ne može precizno utvrditi liniju razgraničenja nakon koje će njezino polje utjecati splasnuti na nulu.
 

© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna