Ili su svjetla koja sjaje na njezinoj tamnoj površini to čega se prvo sjetite, svjetla napajana električnom strujom koja nam omogućava komuniciranje sa svima i svugdje. Osjetite li možda nesigurne demokratske saveze, socijalizam, monarhije i diktatorstvo; sukobe koji se stalno rasplamsavaju i prijete zapaliti sve veće požare, dok se ljudi i kulture uvijek iznova sukobljavaju.

Prošlo je tek nekoliko desetljeća otkad nam je let u svemir omogućio poseban pogled na naš zajednički dom okružen prazninom. Pa ipak, čini se da je naš svijet od tada postao još više fragmentiran, iako smo povezani snažnije nego ikada prije - bez obzira na narodnost, vjeru ili ideologiju - unutar trgovinske mreže. Danas mreže uzajamnih odnosa povezuju penthouse na Park Avenue sa siromašnim dijelovima Nairobija. Razvojem kapitalističkog načina poslovanja napravili smo revolucionarni korak prema kompleksnoj globalnoj međuovisnosti. Gigantske organizacije - Mitsubishi, Nestlé, DaimlerChrysler, ili neke druge, toliko poznate da ih znamo po kraticama kao IBM, GE, GM, HP - oslobođene su ograničenja lokacije i nacije, tako da su svoj utjecaj proširile na prostoru od Bostona pa sve do Bangkoka. Poslujući u stratosferi međunarodnih tržišta kapitala, sakupili su resurse i moć kojima ne mogu parirati mnoge nacije. Ustvari, od sto najvećih svjetskih gospodarskih subjekata u sadašnjem trenutku, pedeset i jedan su multinacionalne korporacije, a samo četrdeset i devet suverene države. Pored njihove ekonomske i kulturalne moći, korporacije predstavljaju značajan iskorak u sposobnosti ljudi da se organiziraju za ostvarenje zajedničkog cilja.

Zbog stvaranja stalne potražnje za kreativnošću i inovacijama, poslovni je sektor doslovno transformirao moderni svijet. Alexander Graham Bell je izumio telefon. Na temelju njegovog izuma osnovana je kompanija Bell Telephone, iz čega je kasnije nastao Bell Labs. U Bell Labsu je zatim stvoren tranzistor, izum koji je označio početak ere elektronike i informatike. Popis potrošačkih dobara koja su se pojavila u "evolucijskom treptaju" - od paste za zube do tekućeg voska za podove, aspirina i kontaktnih leća - doslovno je beskrajan. Zbog čovjekove stalne potrebe za stvaranjem nečeg novog, proputovali smo put od konja i kočije do modernog terenca u manje od stotinu godina, a to se putovanje stalno ubrzava. Kompanija Walt Disney svakih pet minuta proizvode novi proizvod i lansira ga na tržište. Sony lansira tri nova proizvoda svakih sat vremena. Sedamdeset posto ukupnog prihoda kompanije Hewlett-Packard dolazi od prodaje proizvoda koji nisu postojali prije godinu dana. Stalna trka i užurbanost dramatično su poboljšali i transformirali ljudske živote - udvostručivši vijek trajanja života, poboljšavši kvalitetu života i podigavši granice mogućnosti u zvijezde.

 

Potaknuta zaradom i profitom, žurba da se zauzme što veći udio na tržištu uzrokuje neizrecivu štetu planeti i ljudima koji na njoj žive. Seljaci u Burmi su nedavno pokrenuli sudsku parnicu protiv energetskog giganta, kompanije Unocal, koja je "poticala" državnu vojsku - unajmljenu da nadgleda izgradnju plinovoda kroz zemlju - da seljake podvrgava prisilnom radu, ubija, siluje i muči. Coca-Cola je pod strogim institucionalnim nadzorom zbog zagađivanja vode i kreiranja "poslovnih mogućnosti" u situacijama nedostatka vode. Čovjeku nije nimalo zabavno čitati godišnje izvješće te kompanije iz 1993. g. u kojem piše da "...svi mi u Coca-Coli ustajemo ujutro sa znanjem da će toga dana svatko od 5,6 milijardi ljudi u svijetu biti žedan. Ukoliko nam uspije onemogućiti te ljude da izbjegnu Coca-Colu tada ćemo dugoročno uspjeti osigurati svoju budućnost. Ništa manje od toga ne dolazi u obzir." Korporacije ruše sve pred sobom. Svoju moć temelje na zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba - za preživljavanjem i dostizanjem statusa - a ta je moć toliko velika da se bilo kakva promjena čini nemogućom. "Ne samo da se krećemo ususret katastrofi," tvrdi poznati poslovni savjetnik i autor, Ichak Adizes, "mi naprosto jurimo prema njoj."

Komentar

Velimir Srića

Živimo u doba kad je moguće činiti gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla učiniti. Danas se zato sve više menadžera svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve postižu, kako to utječe na njihovu osobnost, obitelj, privatni život. Vraćamo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput

pročitaj...