Ovakva pitanja i izbori koji iz njih proizlaze nepopravljivo štetno djeluju na ljude i društvo. Bakan nadalje piše: "...svaki trošak...(korporacije) koji se moďż˝e prebaciti na drugu osobu predstavlja korist za korporaciju i direktni put prema profitu."

No, ďż˝ini se da je logika ovog "ekonomskog stroja" po kojoj "pozitivan ishod za sve nastaje onda kada svaki pojedinaďż˝ni entitet besramno juri za vlastitim interesom" zapanjujuďż˝e pogrešna. Iako je veďż˝ odavno jasno da opisana situacija ne odgovara istini, logika "ekonomskog stroja" još je uvijek nevjerojatno moderna i prihvaďż˝ena. Mehanicistiďż˝ki svjetonazor koji je stvorio kapitalizam, korporaciju i sudove ne moďż˝e se više nositi s visokom razinom sloďż˝enosti koju je sam stvorio. Mehanicistiďż˝ki naďż˝in razmišljanja oslanja se na jednostavne linearne lance uzroka i posljedica te kao takav predstavlja notorno pojednostavljenje stvarnosti. Poput stroja, mehanicistiďż˝ki naďż˝in razmišljanja djeluje samo u jednom pravcu, na temelju jednog naďż˝ina razmišljanja i nesvjestan je šire perspektive u kojoj djeluje. Peter Senge, autor klasika Peta disciplina i osnivatelj Društva za organizacijsko uďż˝enje (SoL - Society for Organizational Learning), jednom mi je prilikom rekao: "Ne moďż˝emo usporeďż˝ivati biznis sa strojem i oďż˝ekivati da on ne djeluje slijepo, mehanicistiďż˝ki u odnosu na širu zajednicu i ďż˝ivuďż˝e sustave kojih je i sam dio."

Korporaciju moďż˝emo promatrati i iz drugaďż˝ije perspektive. Senge o tome kaďż˝e: "Korporacija se moďż˝e percipirati kao stroj za proizvodnju novca ili kao zajednica ljudi". Vaš naďż˝in razmišljanja o poslu i aktivnosti koje na tom poslu obavljate umnogome ovise o vašoj perspektivi. Toke Moller, iz kompanije InterChange ApS slaďż˝e se sa Sengeom: "Moramo se probuditi i konaďż˝no shvatiti da je korporacija u stvari ďż˝ivi organizam, mjesto gdje rade ljudi. S porastom svijesti o tome kako su svi ljudi na planetu jedno, stvaranje nove paradigme dobivat ďż˝e na snazi." Meďż˝utim, ďż˝ivi organizam odnosno zajednica ljudi u Mollerovoj novoj paradigmi drugaďż˝ija je od ljudske zajednice predmodernog svijeta. "Moramo ponovno 'oďż˝ivjeti' zajednicu," kaďż˝e Moller, "ali ovaj put svijest mora biti prisutna" - svjesnost o zajednici kao ďż˝ivuďż˝em sustavu.

Stoga se moďż˝emo zapitati nije li stigao trenutak da "korporativni stroj" zamijenimo "korporativnom zajednicom"? "Da, ali...", odgovorila je Margaret Wheatley - posebno naglasivši taj "ali". "Govoreďż˝i iz vlastitog iskustva smatram da je takva promjena gotovo nemoguďż˝a", te nastavlja, "gledajuďż˝i iz perspektive ďż˝ivuďż˝ih sustava, jednom kada nešto nastane to isto je vrlo teško promijeniti. Veliki sustavi nastali u poslovnom svijetu moraju se raspasti." Oslanjajuďż˝i se na radove evolucijske biologinje Elisabet Sahtouris, Margaret Wheatley pojašnjava svoju tezu: "Kada gusjenica zapoďż˝ne proces transformacije u leptira, u njoj se poďż˝inju razvijati stanice buduďż˝eg leptira koje imunološki sustav gusjenice uništava. Svaki sustav pokušava uništiti novo jer to novo predstavlja prijetnju odrďż˝anju staroga. Sve se to dogaďż˝a kada se gusjenica nalazi u fazi najveďż˝e proďż˝drljivosti."

Trenutni rad Margaret Wheatley usmjeren je na spajanje "stanica buduďż˝eg leptira", nove paradigme tako da "ih stari organizmi ne unište te tako da se uspiju razviti u nešto novo, mnogo ljepše i moďż˝nije. Kada gusjenica u konaďż˝nici izgubi bitku, prvo se pretvara u ruďż˝nu ljepljivu masu, ali zatim iz tog kaosa nastaje predivni leptir."

Wheatley se s razlogom pribojava da je promjena paradigme moguďż˝a samo uz velika razaranja i patnju. "Od Fritjofa Capre, fiziďż˝ara i pisca, davno sam nauďż˝ila da je ďż˝ovjeďż˝anstvu veďż˝ danas poznato kako izgraditi uspješne modele odrďż˝ivosti", govori Meg. "Znam da znamo kako stvoriti djelotvorne organizacije. Stoga pravi problem nije nedostatak informacija ili znanja, veďż˝ je pravi problem mnogo dublji i teďż˝i. Ili nas stara paradigma jednostavno paralizira ili nemamo dovoljno energije, volje ili hrabrosti reďż˝i jednom zauvijek: "Dosta!"

Komentar

Velimir Sri�a

ďż˝ivimo u doba kad je moguďż˝e ďż˝initi gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla uďż˝initi. Danas se zato sve više menadďż˝era svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve postiďż˝u, kako to utjeďż˝e na njihovu osobnost, obitelj, privatni ďż˝ivot. Vraďż˝amo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput

pročitaj...