Za voďż˝enje organizacija navedene su pretpostavke iznimno vaďż˝ne. Svijet kojeg opisuju nove znanosti radikalno mijenja naša vjerovanja i percepciju u mnogim podruďż˝jima ljudskog djelovanja. Nove ideje pomalo pronalaze prostor u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u znanosti menadďż˝menta. Liderstvo, apstraktan fenomen koji je ďż˝ovjeka intrigirao još od drevnih vremena, sve se više promatra kroz prizmu odnosa. Gotovo svi današnji teoretiďż˝ari naglašavaju znaďż˝aj kompleksnih odnosa lidera s okolinom te naglasak stavljaju na produbljivanje partnerstva, osnaďż˝ivanje zaposlenika, timove, sljedbenike, mreďż˝e te posebice na ulogu i znaďż˝aj konteksta.

Kako za svaku organizaciju raste znaďż˝aj sveukupnih odnos s dionicima i zajednicom, tako takoďż˝er raste znaďż˝aj etiďż˝kih i moralnih pitanja i problema koji prestaju biti magloviti religijski koncepti te postaju kljuďż˝ni elementi odnosa. Na razini pojedinca, veliki broj autora danas piše i govori o našem "unutarnjem odnosu s duhom i svrhom ďż˝ivota" (M. Wheatley) , a ekolozi nas upozoravaju da nismo povezani samo sa svim ďż˝ivim biďż˝ima veďż˝ i s buduďż˝im generacijama prema kojima moramo pokazati odgovornost.

U istraďż˝ivanju motivacije pozornost znanstvenika sve se više odmiďż˝e od eksternih nagrada prema intrinziďż˝nim ďż˝imbenicima motivacije: zajedništvu, dostojanstvu, svrhovitosti i ljubavi za koje se pokazalo kako snaďż˝no utjeďż˝u na pojedinca i grupu. Na taj naďż˝in, unatoďż˝ mnogim pokušajima da se zadrďż˝i mehanicistiďż˝ki svjetonazor, zaboravljena i "nerelevantna " emocionalno-spiritualna komponenta vraďż˝a se u organizacijski ďż˝ivot. Lideri pomalo shvaďż˝aju da im stara uvjerenja i naďż˝ela po kojima se uspjeh dostizao ograniďż˝avanjem zaposlenika, ďż˝vrstom kontrolom i primjenom sile više ne sluďż˝e. Napuštanjem ideje "velikog stroja", te samim time i ideje o zaposlenicima kao "lako zamjenjivim dijelovima" tog istog stroja, postaju svjesniji veliďż˝ine i nevjerojatnih moguďż˝nosti ljudskog biďż˝a.

U novoj znanosti liderstva fokus interesa se pomiďż˝e s "opipljivih" na "neopipljive" kategorije kao što su vizija, vrijednosti ili kultura. Iako je ta nova znanost još uvijek u povojima te ne moďż˝e odgovoriti na pitanje zašto su navedene kategorije toliko znaďż˝ajne, nitko više ne dovodi u pitanje njihov kljuďż˝ni utjecaj na organizacijski razvoj. Moderni lideri znaju da im u dostizanju dugoroďż˝ne odrďż˝ivosti i kohezije u stalno promjenjivom okruďż˝enju kontrola više ne moďż˝e pomoďż˝i te se stoga sve više pouzdaju u nevidljive, a u isto vrijeme oďż˝igledno moďż˝ne sile.