Ovdje moramo reďż˝i da je menadďż˝ment veoma koristan alat u rukama pravog lidera. Neka osoba moďż˝e biti kvalitetan menadďż˝er, a da istovremeno ne bude kvalitetan lider. No, nitko ne moďż˝e biti kvalitetan lider, a da istovremeno nije dobar menadďż˝er. U tom je smislu korisno navesti promišljanja najuglednijih struďż˝njaka za liderstvo i menadďż˝ment, Petera Druckera i Warrena Bennisa o razlikama izmeďż˝u ta dva fenomena:

"Menadďż˝ment se bavi niďż˝om razinom poslovnih problema: kako mogu na najbolji moguďż˝i naďż˝in nešto napraviti? (efikasnost, op. ur.). Liderstvo se bavi najvišim ciljevima: što zapravo ďż˝elim postiďż˝i? (efektivnost, op. ur.). Menadďż˝ment se odnosi na to 'kako raditi neke stvari na pravi naďż˝in', dok se liderstvo odnosi na to 'kako raditi prave stvari'. Menadďż˝ment se odnosi na vješto uspinjanje po ljestvama; liderstvo odreďż˝uje jesu li ljestve prislonjene na pravi zid."


1.6. Liderstvo je nusproizvod duhovnosti

Kako budemo napredovali kroz ovaj tekst, u našoj raspravi na temu liderstva, sve ďż˝e vam više postajati jasno kako je kvalitetno liderstvo ustvari nusproizvod duhovnosti. Navedena ďż˝injenica je toliko znaďż˝ajna da ju moramo naglasiti veďż˝ na samome poďż˝etku buduďż˝i da je provoďż˝enje iste osiguralo indijskoj civilizaciji da preďż˝ivi više od 6.000 godina.

Kljuďż˝ni pojam koji se u indijskoj kulturi povezuje s liderstvom je Tyaga. Iako ovu sanskrtsku rijeďż˝ nije lako prevesti, moďż˝emo ustvrditi kako se njezin smisao odnosi na kvalitete kao što su poďż˝rtvovnost, nesebiďż˝nost, samo-odricanje, odustajanje od vlastitih sebiďż˝nih interesa. Upravo je to vrlina koja lideru omoguďż˝ava da postigne nemoguďż˝e.

No, na ovom mjestu moramo postaviti pitanje: Što je to duhovnost? Što je to samospoznaja?

Duhovnost moďż˝emo definirati kao stanje uzdizanja iznad religijskih dogmi i obreda koji se odrďż˝avaju bilo u crkvi, dďż˝amiji ili hramu. Duhovnost znaďż˝i prvo razumjeti, a nakon toga i spoznati, pa zatim doďż˝ivjeti viši i sloďż˝eniji ďż˝ivot, onkraj fiziďż˝kih osjetila. Drevni mudraci su u svezi s time znali reďż˝i:

"Dobro je biti roďż˝en u okvirima neke religije. Nije dobro umrijeti u njoj. ďż˝ovjek mora uvijek rasti kako bi se oslobodio ograniďż˝enja, pravila i doktrina koje prijeďż˝e slobodu njegovih misli. ďż˝ovjek se mora osloboditi ceremonija i obreda kako bi dosegao razinu na kojoj crkva, hram ili dďż˝amija više nisu vaďż˝ni, na kojoj svi putovi završavaju u mjestu gdje svi putovi zapoďż˝inju."

Duhovni razvoj se posti�e kada �ovjek svoj svjetovni �ivot uskla�uje s ljudskim vrijednostima. Vrhunac duhovnog razvoja odnosi se na iskustvo vlastite stvarnosti koje su sveci i proroci svih vjera opisali na isti na�in:

1. "Moj Otac i Ja smo jedno" - Isus Krist,
2. "Ja sam istina" - Anal Haqq, islam,
3. "Ja sam to", "Ti i ja smo jedno" (So' ham) - sanatanadharma (vjekovna vjera Indije).