1.1. Povijesne pretpostavke

U ďż˝ovjekovom razvoju, koji je tijekom povijesti bio dugotrajan i spor, ulazimo u potpuno nova vremena. Razdoblje od tri stoljeďż˝a, poďż˝evši od 1850. godine, po svemu je sudeďż˝i povijesno razdoblje postupnog mijenjanja ďż˝ovjekove svijesti o njegovoj vlastitoj duhovnoj stvarnosti, i njenog uzdizanja na mnogo višu razinu nego što je to danas. Mi smo danas negdje u sredini tog presudnog razdoblja. Zadivljujuďż˝e je što moďż˝emo promotriti iz ptiďż˝je perspektive sve ono što se zbilo u prvih 150 godina ovog znaďż˝ajnog prijelaznog razdoblja. Veďż˝ i kratak pregled pokazuje da su dogaďż˝aji u ovih 150 godina bili mnogo znaďż˝ajniji nego cjelokupna prethodna povijest ďż˝ovjeďż˝anstva.

U ovom je razdoblju kulminiralo ljudsko nastojanje da se osmisle brojni naďż˝ini dostizanja krajnjeg cilja mira i napretka. Razliďż˝iti su koncepti iskušani, ali naďż˝alost, nije bilo veďż˝eg uspjeha. Raznovrsni politiďż˝ki sustavi - monarhija, diktatura, kolonijalizam, imperijalizam, fašizam, socijalizam, komunizam, voďż˝ena demokracija i sliďż˝ni, bili su prvo prihvaďż˝eni, a zatim postupno odbaďż˝eni u razliďż˝itim dijelovima svijeta. Demokracija, sustav koji se pokazao najbolji od svih, polako i šepavo napreduje te sa sigurnošďż˝u moďż˝emo reďż˝i da nije postigao ďż˝eljenu svrhu. Ni kapitalizam niti komunizam nisu riješili gospodarske probleme stanovništva. Izuzetan napredak na polju znanosti i tehnologije svakako je uďż˝inio ďż˝ivot mnogo ugodnijim, ali nije nimalo pridonio trajnoj ljudskoj sreďż˝i. Upravo obratno, ďż˝ivot je danas postao mnogo više stresan nego što je ikada prije bio.

Dva svjetska rata sa zastrašujuďż˝im gubicima u ljudstvu i imovini, i trajan hladni rat koji je potom uslijedio, vodili su se za ostvarenje "pravednog svjetskog poretka". Izraz "pravedni svjetski poredak" samo je pojam stvoren kako bi se osiguralo poštovanje ljudske sebiďż˝nosti. Na razini pojedinca, sebiďż˝nost je postala moralna, te je poprimila naziv "samodostatnog individualizma". Pomak od sluďż˝enja društvu na sluďż˝enje sebi poremetio je ljudsku prirodu. Što nam je onda ďż˝initi u preostalih 150 godina prijelaza u novo doba?

Izazove dvadeset i prvog stoljeďż˝a znanstvenici su procijenili i sagledali s hladnom uzdrďż˝anošďż˝u i objektivnošďż˝u. Ti ďż˝e izazovi predstavljati traumatski šok za ďż˝ovjeďż˝anstvo. Nadajmo se da ďż˝emo shvatiti kako svi moďż˝emo propasti ako se ne uspijemo uzdiďż˝i iznad sitnih i uskogrudnih sebiďż˝nih interesa. Izazovi s kojima ďż˝emo se vjerojatno morati suoďż˝iti jesu:

1. demografska eksplozija u svijetu, naro�ito u zemljama u razvoju,
2. ozbiljni gospodarski poreme�aji,
3. ozbiljni ekološki poremeďż˝aji koji ne ostaju u okvirima nacionalnih granica.