Ho�e li �ovjek pre�ivjeti? Odgovor je bezuvjetan i glasi: "da, ho�e". Ova se tvrdnja temelji na �injenici da su dalekovidni ljudi, koji vide mnogo dalje od svog vremena, ve� oblikovali plan �ovjekovog pre�ivljavanja. I ne samo pre�ivljavanja ve� i dostizanja doba mira, povoljnih prilika i obilja za sve. Ovaj plan se temelji na �ivljenju uskla�enom s op�eprihva�enim ljudskim vrijednostima od strane svake vjere i filozofije u svijetu. Na�alost, �ovjek je tisu�ama godina zanemarivao ovaj plan. Umjesto toga, nastojao je ostvariti sre�u putem stjecanja i putem osjetilnih zadovoljstava. Sada polako shva�amo da takav na�in �ivota dovodi upravo do suprotnih rezultata - do pohlepe, nemira, napetosti, sva�a, sukoba i duhovne praznine. Svijest o toj istini sve više raste i nastavit �e se širiti kako se sve više budemo suo�avali s okrutnom stvarnošï¿½u.
Razdoblje koje se nalazi pred nama, sve do po�etka dvadeset drugog stolje�a, mo�emo slobodno nazvati vremenom:
LJUDSKOG ZAJEDNIŠTVA, GLOBALNOG GOSPODARSTVA I PRIPADNOSTI SVIJETU.
Prijelazni period do novog zajedništva u mo�noj globalnoj dr�avi bit �e miran ukoliko lideri nau�e uvjeravati, radije negoli dominirati. Prijeko potreban temelj za takvu vrstu liderstva, kao što �emo raspraviti u ovom tekstu, odnosi se na kvalitetu nesebi�nosti. Ostvariv je samo u slu�aju kada �e lideri, radi dobrobiti �ovje�anstva u cjelini, uzdignuti svoj pogled iznad individualizma usredoto�enog na njih same.
Uzdizanje vizije na tako visoku razinu ne�e biti jednostavno. Tijekom posljednjih stolje�a pristup "osobnog interesa" pojedinaca, skupina i naroda duboko se usadio u ljudsku psihu, tako da nam je sada potreban svjestan napor, a mo�da �ak i ozbiljan potres kako bi se on slomio i promijenio. Na sre�u, povijest pamti mnoge pojedince koji su o�uvali viziju �ovje�nosti u�inivši tako najve�e mogu�e dobro �ovje�anstvu. No, postoji i nebrojeno velik broj ljudi u svakoj zemlji i kulturi kojima pristup sadr�an u drevnoj indijskoj molitvi - "neka cijeli svijet u�iva u miru i obilju", ne predstavlja samo rije� na papiru, ve� na�in �ivljenja. Govorim o muškarcima i �enama koji su nadvladali svoju sebi�nost i posvetili svoj �ivot poboljšanju �ivota svojih sunarodnjaka.
U New Yorku, Londonu, Calcutti, Tokiju i drugim gradovima i mjestima �ive ljudi koji u tišini izlaze nahraniti gladne, pomo�i oja�enima i razveseliti bolesne. Oni su samo dio od milijuna ljudi koji znaju da nesebi�no slu�enje predstavlja nepresušni izvor velike radosti. Broj takvih pojedinaca iz dana u dan postaje sve ve�i.