qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Drevna u�enja o liderstvu

Članak: Drevna u�enja o liderstvu, M.L. Chibber

download PDF



Rezultati istra�ivanja provedenih na Stanford Research Institute u Americi potkrepljuju gornje navode. Tijekom osamdesetih godina mnogi su se ameri�ki znanstvenici bavili istra�ivanjem uzroka japanske dominacije u gospodarstvu, unato� �injenici da Japanci nisu raspolagali s ve�im brojem sveu�ilišta i poslovnih škola na kojima se izu�avalo poduzetništvo i menad�ment.

Istra�ivanja Stanford Research Instituta usmjerila su pozornost na neka u Americi tradicionalno zanemarena podru�ja ljudskog rada, zaboravljene odrednice kvalitetnog liderstva. Sublimirani rezultati istra�ivanja sadr�ani su u sljede�oj hipotezi: "Dvanaest posto 'uspješnog upravljanja' (pojam koji se u poduzetništvu koristi za liderstvo) �ini znanje, a osamdeset i osam posto 'opho�enje s ljudima na ispravan na�in'."

U nastavku teksta �emo dokazati da je karakter lidera ustvari taj koji osigurava "opho�enje s ljudima na ispravan na�in". Niti jedna druga vještina ne mo�e zamijeniti ovu klju�nu kvalitetu. Ugledni ameri�ki autor Emerson ovu je op�epoznatu �injenicu izrekao rije�ima: "Ono što jesi toliko mi glasno zvoni u ušima da zapravo ne �ujem ono što mi govoriš."


1.5. Liderstvo vs. Upravljanje

Još od Francuske revolucije znanstvenici su liderstvo smatrali nedemokratskim fenomenom, a na ulogu lidera gledali su kao na zloupotrebu privilegija povlaštene aristokracije i feudalaca. Sam pojam liderstvo poprimio je u akademskim krugovima negativnu konotaciju budu�i da je demokracija trebala donositi jednakost svima pa prema tome, smatrali su tada, nema potrebe za vodstvom od strane bilo kojeg pojedinca. Takav na�in gledanja na situaciju pokazao se posve pogrešnim.

Demokracija u svojoj biti donosi jednakost mogu�nosti, što nikako ne zna�i da svi ljudi imaju jednake sposobnosti. �ak su i dva brata, istog naslje�a i odgojena u jednakim uvjetima, razli�ito sposobna u prakti�nom �ivotu. Na�alost, otpor prema liderstvu dugo se odr�ao, posebice u Francuskoj i Americi koja je postavila "jednakost" za jedan od temeljnih stupova svojeg ustava.

Koncepcija liderstva novi je udarac do�ivjela s razvojem upravljanja kao društvene znanosti na sveu�ilištima što je kulminiralo sedamdesetih godina prošlog stolje�a, u vrijeme kada je Robert MacNamara bio ministar obrane te kada je u ameri�koj vojsci koncepcija liderstva zamijenjena menad�mentom. U to su vrijeme SAD ratovale u Vijetnamu gdje su, po prvi puta u svojoj povijesti, izgubili. Klju�ni razlog njihovog poraza pronalazimo upravo u zamjeni koncepcije liderstva upravljanjem. Iz tog poraza su izvukli pouku, te su ubrzo nakon rata u obuci oficira iznova po�eli naglašavati va�nost liderstva.

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna