Veďż˝ina japanskih izvršnih direktora, a i veliki broj drugih lidera širom svijeta, osjeďż˝a da se njihov glavni zadatak odnosi na izgradnju takve kulture u svojim organizacijama. No, kako to da su Japanci postigli tako velik uspjeh u svojim poduzeďż˝ima, dok su isti primjeri drugdje u svijetu relativno rijetki? Kako bismo shvatili japansko ďż˝udo, potrebno je razumjeti kulturu samuraja i duh bušida, drevnih tradicija koje ustrajnom primjenom ljudskih vrijednosti uzdiďż˝u pojedinca visoko iznad njegovih osobnih interesa.

U kulturnom nasljeďż˝u Japana, samurajem se naziva ratnik ďż˝iji ďż˝ivot odraďż˝ava uvjerenje da su odvaďż˝nost, ďż˝ast i odanost svojem šogunu (gospodaru) vaďż˝niji od samog ďż˝ivota. Kod samuraja je posebno bila razvijena, pored ostalih vještina, nepopustljiva snaga volje i to uz pomoďż˝ posta i trďż˝anja po snijegu bosih nogu. Na taj naďż˝in se u njih usaďż˝ivao duh bušida. Bušido znaďż˝i "naďż˝in ratnika", pravila ponašanja koja naglašavaju odanost, hrabrost i duďż˝nost.

Iako je Japan u Drugom svjetskom ratu bio pora�en, iako gotovo i ne raspola�e nikakvim prirodnim resursima, a velik je kao i Kalifornija u SAD, postao je najmo�nija gospodarska sila u svijetu. Kako je to mogu�e?

Japanski politiďż˝ki, industrijski i poslovni šoguni (lideri) koji su se uzdigli iz pepela nakon poraza, odgojili su "industrijske samuraje" i u njih usadili duh gospodarskog bušida. Prema njihovom svjetonazoru, nikakva ďż˝rtva nije bila prevelika da bi se Japan pretvorio u svjetsku gospodarsku silu "broj jedan". Navedeno je doista oďż˝igledan primjer rezultata kojeg lideri mogu postiďż˝i ako se ďż˝vrsto oslanjaju na osjeďż˝aj duďż˝nosti, poďż˝rtvovnosti, poniznosti i naporni rad, te ako su nadahnuti vizijom koja je mnogo viša od njih samih.