Važnost znanja, vrijednosti i načela lidera dodatno je naglašena kroz njihovu ulogu “dizajnera” sustava. Budući da su odgovorni za način funkcioniranja i konačne rezultate organizacije, na svojim plećima nose veliku odgovornost. Uspješno obavljanje posla dodatno im je otežano danas, u situaciji kada je dostupno toliko mnogo različitih teorija i znanja o tome kakvi bi uspješni lideri trebali biti. Zanemarit ćemo teorije o crtama ličnosti jer takvi smo kakvi jesmo i tu se malo toga može učiniti. I ne samo to, pokazalo se kako razni uspješni lideri obično imaju posve različite crte ličnosti. Usmjerimo li se na znanja, na ono što se može steći, prvo se trebamo upitati:
• Što je to što najviše određuje rezultate koje ostvaruje naša organizacija?
• Jesu li za rezultate više zaslužni ljudi ili način oblikovanja i vođenja organizacija?

Ugledni stručnjaci za kvalitetu poput W. Deminga, J. Jurana te u novije vrijeme i S. Coveya slažu se da je otprilike 90% rezultata koje organizacije postižu pod utjecajem “dizajna sustava”, dakle načina na koji smo organizirali posao odnosno osmislili sustav. Ostalih desetak posto pod utjecajem je truda pojedinca. Suprotstavimo tome činjenicu da većina lidera i menadžera između 80 i 90% svojeg vremena troši na rad s ljudima.

Upravo u tome leži uzrok njihovog nezadovoljstva, praznine, neuspješnosti: gotovo sve svoje napore ulažu u nešto što ima samo desetak posto utjecaja na krajnji rezultat. U kontekstu osobnog razvoja, lideri bi zato svoje napore i vrijeme trebali uložiti u proučavanje načina na koji njihov sustav funkcionira, na traženje kvalitetnijeg načina organizacije posla i upravljanja.

Često se čuje, a i sestra Mohini Panjabi u jednom dijelu razgovora o tome govori, kako “misli oblikuju našu budućnost”. Na koji način? Naša vjerovanja i mišljenje o tome kako bi trebale biti organizirane uspješne tvrtke utjecat će na to kako ćemo oblikovati sustav, odnosno kako ćemo organizirati i voditi posao. A to određuje 90% rezultata koje postižemo!

Dakle, kao lider možemo odlučiti hoćemo li naše vrijeme i energiju ulagati u postavljanje ciljeva, procjenjivačke razgovore, motiviranje i nagrađivanje djelatnika ili ćemo se posvetiti sustavu. U prošlosti sam se i sama obično usmjeravala na ljude. Čak sam i profesiju psihologa odabrala u skladu s time. Nastojala sam pomoći organizacijama odabrati najbolje ljude, naučiti ih rukovođenju, uspješnom rješavanju konfl ikata, podučavala ih prodajnim vještinama… Nažalost, ubrzo sam otkrila ograničenja takvog pristupa. Shvatila sam da će “dobar kandidat” koji radi u okvirima “lošeg sustava” vrlo teško biti uspješan. Samom edukacijom o rješavanju konflikata ili raznim motivacijskim strategijama neće se mnogo postići ako se ništa ne poduzme da se otklone uzroci konfliktnih situacija ili čimbenici koji demotiviraju ljude. Zapravo, radi se o Sizifovom poslu budući da svoju energiju ulažemo u područja koja tek neznatno utječu na konačne rezultate, tek desetak posto! Radi toga se osjećamo neuspješnima pa pomoć tražimo u Brahma Kumaris ili sličnim centrima.

Biti lider: intervju s Mohini Panjabi

Stella Eugene Humphries

Stella Eugene Humphries: Možete li nam reći nešto o sebi? Primjerice, kada ste i na koji način postali lider? Mohini Panjabi: U mladosti sam bila vrlo povučena osoba, željela sam živjeti jednostavnim obiteljskim životom. Istovremeno sam osjećala duboku potrebu “da saznam više” i da služim drugima. Iako sam skrbila za sebe uvijek sam se brinula i o drugima. U početku sa

pročitaj...