Jacku su se one svidjele, no bojao se da bi nas mogle previše udaljiti od ostalih ljudi u organizaciji. Upitao me: 'Zašto ih ne provjeriš na sljede�em sastanku?' Tako sam i u�inio. Na sastanku sam dobio dugu, uva�avaju�u šutnju, ali ne i odobravanje. Odustao sam jer nisam znao što u�initi. No, kad god bismo se na sljede�im sastancima bavili slo�enim problemima, ljudi bi govorili: "Vra�amo se na ono o �emu si govorio prije nekoliko mjeseci, Bille. Radi se o vrijednostima." Stoga smo organizirali još jednu prezentaciju na kojoj su se svi ljudi slo�ili s idejom. Na taj smo na�in došli do naših vrijednosti: zasluge, otvorenost, lokalnost, štedljivost, vjerovanja koja imamo o ljudima, odgovornost prema agentima (osiguranja) i odgovornost prema klijentima."
Nakon toga su druge osobe zamoljene da nam se pridru�e u stvaranju i uvo�enju promjena. Prvi vanjski savjetnik, a ujedno i jedini koji je koristio procesni pristup savjetovanju, bio je Chris Argyris. Njegov je zadatak bio da unaprijedi kvalitetu razgovora. Drugi savjetnik, Peter Senge, bio je stru�njak za sustavno razmišljanje. Nadalje, Lee Bolman - stru�njak za organizacijsku kulturu, vodio je opse�ne treninge. Posebno je va�an bio trodnevni te�aj koji se odr�avao pod nazivom "Zasluge, otvorenost i lokalnost" kojeg su poha�ali svi menad�eri, i stru�njaci.
O'Brien nastavlja:
"U to smo vrijeme mnogo ulagali u obrazovanje, ne samo o tehni�kim pitanjima osiguranja. Stjecali smo umije�a o u�inkovitoj konverzaciji i kriti�kom razmišljanju (prema uputama Chrisa Argyrisa). Naime, tek je poneki od naših direktora posjedovao sposobnost da ustane i jasno i koncizno izlo�i svoje ideje. Jack i ja smo osnovali grupu direktora koja je bila zadu�ena za kontinuirano tuma�enje ideja u pozadini našeg poslovanja. Mnogo smo pisali o filozofiji i na�inima njezine primjene na teku�e probleme." U pozadini navedenih metoda le�i O'Brienovo vjerovanje u mo� ideja, kao i frustracija jer se prema njegovom mišljenju "previše tvrtki temelji na mediokritetskim idejama".
U prvom desetlje�u od po�etka promjene u Hanoveru nije postojao poseban odjel za filozofiju. No, 1981. g. po prvi je puta zaposlen "potpredsjednik uprave za filozofiju", Tom Grimes sa zadatkom da podu�ava djelatnike sustavnom razmišljanju i razmišljanju o razmišljanju. Njegove su se poduke temeljile na predavanjima Johna Becketa s Poslovne škole Whittemore pri Sveu�ilištu New Hampshire, o isto�nja�kom i zapadnja�kom na�inu razmišljanja. Grimesu su se kasnije pridru�ila još trojica djelatnika.
O'Brien pojašnjava:
"Ljudi su kontinuirano poha�ali jednodnevne, dvodnevne i trodnevne radionice koje su se odvijale u našim uredima u cijeloj zemlji. Do sredine osamdesetih kroz programe su prošli svi djelatnici.