Štoviše, što više prouďż˝avamo situaciju sve više shvaďż˝amo da se u suštini zapravo radi o razliďż˝itim aspektima jedne te iste krize, krize percepcije, koja proizlazi iz ďż˝injenice da se veďż˝ina nas, a pogotovo velike društvene institucije društva, "pretplatila" na koncepte zastarjelog svjetonazora i tako prihvatila percepciju stvarnosti koja je jednostavno neadekvatna za rješavanje problema našeg prenapuďż˝enog i globalno povezanog svijeta.

U isto vrijeme vodeďż˝i znanstvenici razliďż˝itih podruďż˝ja znanosti, razliďż˝iti društveni pokreti i sve brojnije alternativne mreďż˝e razvijaju novu viziju stvarnosti koja ďż˝e formirati temelje za tehnologiju, gospodarski sustav i društvene institucije buduďż˝nosti.

Stoga se trenutno nalazimo na poďż˝etku temeljne promjene svjetonazora u znanosti i društvu, promjene paradigme koja je jednako radikalna kao što je to bila kopernikanska revolucija. Naďż˝alost, navedena istina još uvijek nije doprijela do umova politiďż˝kih lidera. Spoznaja o tome da nam je hitno potrebna duboka promjena percepcije i razmišljanja, ďż˝elimo li uopďż˝e opstati, takoďż˝er se nije dogodila u srcima i umovima veďż˝ine korporativnih lidera i predstavnika akademske zajednice.

Tehnologije i praksa nezdravog, a ponekad i potpuno destruktivnog korporativnog "anti-zajedništva", ďż˝vrsto su podrďż˝ane od strane znanstvenog establišmenta. Pa ipak, razlog za takvo bezrezervno podrďż˝avanje opasnih i štetnih aktivnosti nije neka zavjera, veďż˝ ďż˝injenica da su naši korporativni, akademski i politiďż˝ki lideri, jednako kao i znanstveni savjetnici vlade, zaklade, afirmirane politiďż˝ke stranke i veďż˝ina organizacijskih zajednica zatoďż˝enici iste zastarjele percepcije koja nas je i dovela do globalne krize.


Stari svjetonazor

Takva percepcija tvori tzv. "stari svjetonazor" odnosno "staru paradigmu" koja je dominirala našom kulturom posljednjih nekoliko stoljeďż˝a, tijekom kojih je oblikovala zapadnjaďż˝ko društvo te znatno utjecala i na drugi dio svijeta. Ova se paradigma sastoji od brojnih ideja, meďż˝u kojima je kljuďż˝na ona o univerzumu kao mehaniďż˝kom sustavu sastavljenom od elementarnih gradbenih blokova (utjecaj kartezijanske filozofije i njutnovske fizike); shodno tome, usporedba ljudskog organizma sa strojem koja još uvijek ďż˝ini konceptualnu osnovu teorije i prakse današnje medicine; gledanje na ďż˝ivot u društvu kao na konkurentnu borbu za opstanak (naslijeďż˝eno od društvenih darvinista), te vjerovanje u moguďż˝nost neograniďż˝enog materijalnog progresa uz pomoďż˝ ekonomskog i tehnološkog napretka. Sve su ove pretpostavke prstom sudbine u nedavnim dogaďż˝anjima dovedene u pitanje. I doista, njihovo je radikalno revidiranje upravo u tijeku.