Svi ovi prirodni sustavi �ine cjelinu �ija specifi�na struktura izvire iz interakcija i me�usobnih odnosa njezinih dijelova. Sustavna svojstva se gube kada cjelinu, bilo fizi�ki ili teoretski, podijelimo na izolirane elemente. Iako u svakom sustavu uvijek mo�emo raspoznati individualne komponente, priroda cjeline je uvijek druga�ija od pukog zbroja njezinih dijelova. Shodno tome, sustavni pristup se ne usredoto�uje na osnovne gradbene elemente, ve� radije na temeljna na�ela organizacije.

Sustavni ili ekološki naďż˝in razmišljanja veoma je znaďż˝ajan, ne samo za znanost i filozofiju, veďż˝ i za društvo u cjelini kao i za svakodnevni ďż˝ivot. Buduďż˝i da ďż˝ivuďż˝i sustavi obuhvaďż˝aju tako široki spektar pojavnih oblika, pojedinaďż˝ne organizme, društvene sustave i ekosustave, teorija sustava idealan je jezik koji objedinjuje mnoga izolirana i fragmentirana podruďż˝ja istraďż˝ivanja.


Odrďż˝iva rješenja

Dopustite mi da se sada vratim na pitanje o tome zašto su kljuďż˝ni problemi današnjice iskljuďż˝eni iz politiďż˝kog dijaloga. Kroz prethodni dio teksta htio sam ukazati da su ona - kljuďż˝na pitanja današnjice - zapravo globalni i sustavni problemi koji zahtijevaju upotrebu sustavnog pristupa kako bi se razumjeli i naposljetku riješili. Iskljuďż˝eni su iz politiďż˝kog dijaloga jer politiďż˝ki lideri uglavnom još nisu osposobljeni za globalno, sustavno promišljanje.

Ograniďż˝eni uskim okvirima stare paradigme, oni nastavljaju koristiti fragmentirani pristup toliko karakteristiďż˝an za akademsku zajednicu i javne institucije. Takav pristup nikada neďż˝e moďż˝i riješiti bilo koji od navedenih problema, veďż˝ ih samo nepredvidivo premještati s jedne pozicije na drugu. Jedne godine je vruďż˝a tema inflacija, pa zatim droga i kriminal, pa efekt staklenika - no zapravo, radi se o razliďż˝itim pojavama istog fenomena; krizi percepcije.

Naši lideri ne samo da ne vide meďż˝uovisnost tih problema; oni takoďż˝er odbijaju sagledati na koji naďż˝in njihova takozvana "rješenja" utjeďż˝u na buduďż˝e generacije. Sa sustavne, ekološke toďż˝ke gledišta, jedina vitalna rješenja jesu ona koja podrďż˝avaju "odrďż˝ivost", kljuďż˝nu i doista najvaďż˝niju koncepciju ambijentalnog pokreta. Što nam ona poruďż˝uje i o ďż˝emu govori? Lester Brown, osnivaďż˝ i ravnatelj Worldwatch Institute ponudio je jednostavnu, jasnu i vrlo lijepu definiciju: "Odrďż˝ivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, dok istovremeno ne ugroďż˝ava moguďż˝nost buduďż˝ih generacija da zadovolje svoje potrebe."

U tome se dakle sastoji izazov našeg vremena: stvoriti odrďż˝ivu zajednicu - društveno i kulturno okruďż˝enje u kojem moďż˝emo zadovoljiti naše potrebe bez da umanjimo šanse buduďż˝ih generacija da oni zadovolje svoje. Kako ďż˝e izgledati takvo odrďż˝ivo društvo? Iako još uvijek ne postoje modeli, tijekom proteklog desetljeďż˝a formulirani su neki osnovni kriteriji, koji su moďż˝da najbolje oslikani u izvješďż˝u Worldwatch Institute pod nazivom State of the World.