Presudna karakteristika odr�ivog gospodarstva �e svakako biti odbijanje trenutno slijepog slije�enja neograni�enog rasta. Svrha gospodarske aktivnosti transformirat �e se iz pove�anja BNP-a u pove�anje ljudskog blagostanja.
U ovom trenutku gospodarski rast mo�e znatno uve�ati ljudsko blagostanje, ali samo pod odre�enim uvjetima. Prvo pitanje koje si stoga moramo postaviti jest: Rast �ega? Proizvedena dobra i usluge moraju biti dragocjene i korisne. Drugo pitanje jest: Rast za koga? Tek kada distribucija proizvedenih dobara i usluga bude dovoljno široka, stvorit �e se preduvjeti za pove�anje op�eg blagostanja. Na kraju se moramo upitati: Rast po kojoj cijeni? Koristi gospodarskog rasta moraju prevladati socijalne i ekološke troškove proizvodnje.
Drugim rije�ima, gospodarski rast se u kontekstu odr�ivosti ne�e definirati u kvantitativnom smislu, kao puko pove�anje proizvodnje, ve� u kvalitativnom, kao pove�anje ljudskog blagostanja. Takav novi koncept rasta i pomak od kvantitete na kvalitetu tipi�an je, op�enito gledano, za promišljanje nove paradigme. Istovremeno, u potpunosti je uskla�en sa sustavnim gledištem na �ivot. U �ivu�em svijetu, rast uvijek ima kako kvantitativnu tako i kvalitativnu dimenziju. Za ljudsko bi�e, na primjer, rast prije svega ozna�ava kvalitativno, unutarnje duhovno sazrijevanje, a ne samo kvantitativni rast u smislu pove�anja tjelesne visine i te�ine. Isto va�i i za sve �ivu�e sustave. Koncept rasta sustava kvalitativan je i višedimenzionalan.
Nove vrednote
Budu�i da se mnogim aspektima takvog kvalitativnog gospodarskog rasta ne mo�e pridodati nov�ana vrijednost, isti �e se morati implementirati kroz politi�ki proces. Ne-monetarni odabir koji se mora napraviti zapravo je politi�ki odabir na temelju vrednota. Sve nas to dovodi do najva�nijeg aspekta trenuta�ne promjene paradigme, pitanja vrednota.
Dosad sam u tekstu naglašavao zna�aj percepcije i mišljenja. No, kada bi samo oni bili problem, promjena paradigme bila bi mnogo lakša. Jer na svijetu danas �ivi veliki broj briljantnih mislioca, predstavnika novog svjetonazora, koji bi mogli uvjeriti naše politi�ke i korporativne lidere u stvarne dobrobiti sustavnog razmišljanja. Na�alost, taj je problem samo dio pri�e. Promjena svjetonazora zahtijeva ne samo ekspanziju percepcije i na�ina razmišljanja, nego i naših vrednota.