Psihološki gledano, cinizam osigurava sigurnu poziciju. Ronald, jedan od autora ovoga članka, sudjelovao je u ranim 1980-ima, u doba hladnog rata, u projektu Izbjegavanje nuklearnoga rata. Raspravom sudionika htjelo se odgovoriti na pitanja: "Trebaju li Sjedinjene Države imati politiku koja definira opravdanost primjene nuklearnog oružja? Na koji način kontrolirati i spriječiti mogućnost sovjetskoga napada na različitim mjestima u svijetu?" U pokušaju da koristi pristup naivnosti, Ronald je zajedno s nekolicinom kolega stalno ponavljao: "Možda je moguće transformirati odnose između SAD-a i Sovjetskoga Saveza." Reakcija ostalih članova radne grupa bila je negativna. "Smatrali su nas nedoraslim naivcima", prisjeća se Ronald, "ali su nas svejedno zadržali na projektu. Tako su zadržali multidisciplinarnost grupe iako zapravo na nas nisu obraćali pozornost. Ostalo je povijest… deset godina kasnije Sovjetski Savez se raspao, a s njime i karijere brojnih stručnjaka za američko-sovjetsku politiku."

Znatiželja

Znatiželja je veoma važna jer sumnjičavost omogućava otvorenost u odnosu na promjenjivu stvarnost; bez znatiželje nije moguće čuti što govore naivniji od nas. Ako ste previše ponosni na svoje neprikosnoveno znanje, zatvarate se u oklop obrambene oholosti i na taj način sprječavate dotok novih informacije, te ste tako, u stanovitome smislu zaslijepljeni jer sadašnjost kreirate jednostavnim preslikavanjem prošlosti.

Znatiželjni ili naivni ljudi obično su zanemareni u poduzećima u kojima rade. Uzrok tome jesu njihove česte pogreške (čak su i geniji u najviše 30 posto slučajeva u pravu). U baseballu, primjerice, igrač se smatra kvalitetnim ako dosegne bazu u trećini slučajeva. Pogodi li lopticu jednom iz tri bacanja, smatraju ga sjajnim igračem! Za razliku od baseballa, u poslovnom svijetu pogreške nisu dopuštene. Na taj su način kreativne i naivne osobe koje postavljaju naivna ali radikalna pitanja zanemarene jer predstavljaju izvor neučinkovitosti u 70 posto slučajeva. Postavljaju pitanja koja usporavaju poslovanje, što se menadžerima ne sviđa. Na taj se način odbacuju inovatori, što u konačnici za organizaciju predstavlja gubitak ključnih kadrova.

Komentar

Petar Mandić

Voditi ljude bio je izazov u svim vremenima, a danas je to zahtjevnije i teže no ikada. Mogući odgovor na pitanje zašto je tako i kako se nositi s novim izazovima daju nam autori Heifetz i Linsky, u svom tekstu Vodstvo otvorenoga srca. Iako svoj rad započinju primjerima iz SAD-a, 11. rujnom i Enronom, nije teško preslikati ove izazove na prilike u Hrvatskoj, tim više jer su

pročitaj...