Unatoč navedenome, jedino inovatori - prepoznavanjem iznimne potrebe za novim informacijama, pravilima i ciljevima, međusobnom komunikacijom i nastupima u javnosti - mogu uzrokovati promjene i transformaciju sustava. Navedeno promišljanje je veoma važno, podržano kroz misao Margaret Mead: "Nikada nemojte podcijeniti sposobnost male grupe posvećenih pojedinaca da promijene svijet. Štoviše, svijet se uvijek mijenjao samo tim putem".

Do sada smo naučili kako je teško živjeti umjerenim životom unutar sustava koji očekuje, potiče i nagrađuje potrošnju. No, umjerenost je ipak ostvariva. Naučili smo također da efikasno korištenje energije u sustavu koji proizvodi energetski neefikasne proizvode nije jednostavno. No, pojedinačno je moguće pronaći, a ako je potrebno i osmisliti, bolje i učinkovitije načine djelovanja i te inovacije učiniti dostupne drugima.

Uvođenje novih informacija u sustav strukturiran samo za razumijevanje starih informacija sigurno je najteži mogući zadatak. Pokušajte u javnosti preispitati vrijednost ideje ekonomskog rasta ili pak razlike između rasta i razvoja… odmah će vam biti jasno o čemu govorimo. Potrebna je hrabrost i jasnoća za osporavanje etabliranog sustava. No, i to je moguće.

Iskušali smo razne alate i metode u našoj potrazi za modelima miroljubive transformacije sustava koji se tome procesu prirodno odupiru. Racionalna analiza, prikupljanje podataka, sistemsko razmišljanje i kompjutersko modeliranje očigledna su rješenja. Svaki bi znanstvenik i ekonomist automatski pomislio upravo na te alate. Kao i recikliranje, oni su korisni, neophodni i u isto vrijeme nedovoljni.

Nije nam poznato što bi se trebalo poduzeti kako bi "nedovoljno" postalo "dovoljno". U našim istraživanjima otkrili smo pet novih alata koja smatramo korisnima i koje smo prvi puta spomenuli 1992. u knjizi Beyond the Limits: Confronting Global Collapse, Envisioning a Sustainible Future. Daljnje nas je istraživanje dovelo do zaključka da te alate ne možemo smatrati sporednim već upravo suprotno, esencijalnim karakteristikama društva koje dugoročno želi opstati. Ponovno ćemo ih opisati u ovom tekstu, u završnom odlomku, i to "ne kao definitivan način za postizanje održivosti, već radije kao jedan od načina".

Komentar

Domagoj Račić

Angažirani esej 'Održiva budućnost' bavi se načelima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu održivosti. Iako to naslov možda isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemoguće - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz održivost. Autori upravo nastoje nadići usko instrumentalno razmišljan

pročitaj...