Mudrost je mogućnost procjene dugoročnih posljedica ponašanja. Podrazumijeva spremnost na požrtvovnost za dugoročne pobjede. Prema distinkciji Drukera: razlika između "raditi stvari na pravi način" i "raditi prave stvari" je ista kao i između efikasnosti i učinkovitosti.
Mogli bi reći da je mudrost u ovom kontekstu u našim organizacijama jedan od većih izazova. Nemamo vremena stati i izabrati dugoročnije i djelotvornije ciljeve s namjerom da se brzo postignu rezultati. Učenje unutar organizacije se gubi kroz brzinu promjena i ponavljanje istih grešaka. Usto, postoji i strah od griješenja što smanjuje mogućnost učenja iz iskustva. Organizacije se više fokusiraju na rast negoli na razvoj, više na reakciju nego na kreaciju. Rast je legitimna želja za povećanjem broja ili veličine. Razvoj je povećanje sposobnosti zadovoljenja vlastitih potreba ili potrebe drugih. Rasti se može bez mudrosti, ali ne i razvijati. Oni koji žele razvoj mudrosti brinu se za rezultate koji podrazumijevaju osobnu odgovornost za iste. Samo organizacije koje će tolerirati greške kao vid učenja i koje odaberu "raditi prave stvari" na krivi način mogu prebroditi strah i učiti iz iskustva kroz dijalog i razumijevanje "zašto".

Učenje i prilagodba
Ackoff definira učenje kao primanje informacija, znanja, razumijevanja i mudrosti. Sustavi koji to omogućavaju (bili oni kompjuterski ili ne) su oni sustavi koji podržavaju učenje. Prilagodba je promjena sebe ili okruženja da bi se povećala učinkovitost ili djelotvornost. Zato je prilagodba učenje u promjenjivim prilikama. Da bi se učilo na greškama, one se moraju najprije ustanoviti, potom je potrebna informacija, nakon toga treba se ustanoviti izvor; neophodno je razumijevanje i poduzimanje korektivnih mjera, a to sa svoje strane podrazumijeva znanje.
Postoje dva tipa grešaka: iz propusta (ne činiti ono što je potrebno) ili "djelovanja" - činiti nešto krivo. Organizacije priznaju ove zadnje, ali ne i one iz propusta jer one mogu predstavljati izgubljene prilike. Da bi se pospješilo učenje najprije treba donijeti odluku u tom smislu, a potom stalno pratiti postupak kako bi učenje bilo kontinuirano. Učiti kako učiti je važnije nego ono što učimo, u vrijeme kad su promjene sve brže, a kompleksnost veća. To podrazumijeva okruženje u kojem su ljudi angažirani i koji mogu odabrati hoće li učiti ili ne, i to samo u kontekstu donošenja odluka.

 

O učenju i sustavima koji potiču učenje

Russell L. Ackoff

Uvod Opsežna literatura na temu učenja uglavnom se bavi sociopsihološkim aspektima, odnosno načinom na koji učimo od drugih ljudi. Ovdje je važno istaknuti da cjelokupna ljudska spoznaja u svojoj krajnosti potječe iz iskustva, bilo vlastitog ili tuđeg. Učenje na temelju iskustva osobito je važno u organizacijama, prvenstveno zbog neprestane fluktuacije djelatnika. U ovom se članku bavim isk

pročitaj...