qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog

Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett

download PDF

Dijalog: osnovne smjernice

David Bohm, Donald Factor, Peter Garett David Bohm, bliski suradnik Alberta Einsteina i istaknuti fizičar poznat je po svojim radovima na temeljima kvantne teorije i teoriji relativnosti te na istraživanju utjecaja navedenih teorija na druga znanstvena područja. Intenzivni dijalog s njegovim velikim prijateljem, Jidhu Krishnamurtijem, velikim duhovnim učiteljem iz Indije doveo ga je do iznimnih spoznaja o značenju i prirodi misli, razumijevanja, postojanja, smrti, istine, stvarnosti i inteligencije.
Autor je mnogih značajnih djela od kojih su najpoznatija Quantum Theory, Wholeness and the Implicate Order, Science, Order and Creativity, On dialogue.


Što je to "dijalog"?

Dijalog, u smislu u kojem koristimo ovaj pojam, osnovno je sredstvo za proučavanje korijena mnogobrojnih kriza s kojima se čovječanstvo danas susreće. Dijalog omogućava duboko propitivanje i istraživanje procesa koji fragmentiraju i ometaju kvalitetnu komunikaciju među pojedincima, nacijama ili pak različitim sektorima iste organizacije. Današnja moderna kultura podržava različite međuljudske interakcije: ples, pjesmu ili glumu, koje se odvijaju bez imalo problema. Suprotno tome, kada je riječ o konverzaciji o dubokim i značajnim problema ljudskog postojanja, često nailazimo na razilaženje i neslogu, pa čak i nasilje. Gledano iz naše perspektive opisane okolnosti ukazuju na dubok i raširen defekt u procesu ljudskog razmišljanja.

Uz pomoć dijaloga grupa ljudi istražuje pojedinačne i zajedničke pretpostavke, ideje, uvjerenja i osjećaje koje suptilno upravljaju njihovim interakcijama. Dijalog nudi mogućnost sudjelovanja u procesu koji zorno ukazuje na uspješnu i neuspješnu konverzaciju. Dijalog može razotkriti zbunjujuće nekoherentne obrasce koji grupu navode da izbjegava pojedina ključna pitanja ili da, s druge strane, čvrsto inzistira na obrani pojedinog stajališta suprotno zdravo-razumskoj logici.

Dijalog je opažajno sredstvo, kolektivne prirode, koje nam pomaže da uočimo na koji način skrivene vrijednosti, namjere ili nezamijećene kulturalne različitosti upravljaju ponašanjem a da toga uopće nismo svjesni, individualno i kolektivno. Stoga na dijalog treba gledati kao na neku vrstu arene za kolektivno učenje koja može unaprijediti zajedništvo, harmoniju i kreativnost.

Zbog istraživačke prirode dijaloga, njegov smisao i metode u stalnom su nastajanju. Na proces dijaloga ne mogu se primijeniti kruta pravila zato što suštinu dijaloga čini učenje - ali ne u smislu konzumiranja informacija ili doktrina priopćenih od strane autoriteta, niti u smislu preispitivanja ili kritiziranja određenih teorija ili programa - već u smislu sudjelovanja u difuznom procesu kreativne participacije među kolegama.

Stoga smatramo da je posebno važno pojasniti značaj, smisao i pozadinu procesa.

© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna