Kao mikrosvijet šire kulture, dijalog omogućava razotkrivanje širokog spektra raznih odnosa. Osvješćuje utjecaj društva na pojedinca i pojedinca na društvo. Nadalje, pokazuje nam na koji se način stječe i gubi moć te na koji način raširena i nezamijećena sustavna pravila tvore našu kulturu. No, dijalog se najviše od svega bavi razumijevanjem dinamike kojom se misli koriste kako bi pojmile takve povezanosti.

Dijalog se ne bavi promišljenim nastojanjima koja ciljaju na izmjenu ili promjenu ponašanja. Također se ne bavi usmjeravanjem sudionika prema prethodno determiniranom cilju. Svaki takav pokušaj iskrivit će i zamagliti proces koji dijalog istražuje. Usprkos tome, promjene se uvijek događaju jer se promatrana misao posve drugačije ponaša od neopažene misli. Dijalog tako postaje prigoda za slobodnu igru misli i osjećaja unutar dubljeg i općenitijeg smisla. Svaka tema može se uključiti dok se niti jedan sadržaj ne bi trebao isključiti. Dijalog koji se odvija po navedenim načelima prava je rijetkost u našoj modernoj kulturi.


Svrha i smisao dijaloga

Ljudi se obično sastaju radi zabave ili izvršenja nekog određenog zadatka. U oba slučaja radi se o unaprijed utvrđenoj svrsi. Za razliku od toga, dijalog ne podržava bilo kakvu unaprijed određenu svrhu izvan istraživanja i otkrivanja dubina kolektivnog smisla. Opisani proces u pojedinim slučajevima zabavan je i prosvjetiteljski jer dovodi sudionike do novih uvida i ukazuje im na postojeće probleme. No, u ranoj fazi razvoja dijalog obično frustrira.

Nemir i dosada lako se javljaju u grupi ljudi kada ona nije vođena u nekom predodređenom smjeru, te kada je pozvana da svoje vrijeme i pažnju posveti zadatku koji na prvi pogled nema jasnog cilja. Takvi osjećaji pojedine članove često navode na razbijanje grupe radi preuzimanja kontrole da bi grupi dali usmjerenje. No, ako grupa nastavi s provođenjem dijaloga prethodno nezamijećena svrha obično se sama razotkriva. Snažne emocije izlaze na vidjelo u pratnji pozadinskih misli. Članovi grupe zauzimaju čvrste pozicije što dovodi do polarizacije tima. Sve navedeno dio je procesa dijaloga. Svi opisani fenomeni podržavaju dijalog i održavaju ga u stalnom kreativnom pokretu osiguravajući mu tako širenje u nove domene.

U skupini od dvadeset do četrdeset ljudi iznimna frustracija, bijes, konflikti ili neke druge poteškoće česta su pojava. No, u takvoj grupi takve emocije relativno se jednostavno kontroliraju. Štoviše, slična iskustva se tada postavljaju u fokus istraživanja kao posebni "meta-dijalog" kako bi se još kvalitetnije pojasnio primarni dijalog.