Što se grupa češće sastaje to se dubina i sadržajnost istraživanog područja povećavaju. Dijaloški sastanci obično se vikendom provode. U slučaju većeg broja sukcesivnih sastanaka predlažemo minimalno jedan vikend pauze između dva sastanaka kako bi se osiguralo vrijeme za pojedinačnu kontemplaciju, reflektiranje i razmišljanje. Ne postoji neko posebno vremensko ograničenje koje bi se odnosilo na grupu u procesu dijaloga. No, bilo koje pravilo koje fiksira ili pak institucionalizira proces u suprotnosti je s temeljnim duhom dijaloga. S druge strane, dijalog je uvijek otvoren prema promjeni članstva, rasporeda ili drugih oblika implicitne krutosti koji se često javljaju.


4. Vođenje

Dijalog je prije svega razgovor među jednakima i tu nema mjesta za kompromis. Svaki pokušaj kontrole dijaloga od strane autoriteta, bez obzira kako pažljivo primijenjen, ometat će slobodnu igru misli i delikatnih, suptilnih osjećaja "u nastajanju". Dijalog je podložan manipulaciji i u isto vrijeme apsolutno s njome nekonzistentan. U dijalogu nema mjesta za hijerarhiju.

Usprkos tome, u ranoj fazi dijaloškog procesa labavo je vodstvo ipak potrebno kako bi se sudionicima objasnile suptilne razlike između dijaloga i drugih oblika grupnog rada. Organizator bi trebao uključiti najmanje jednog a po mogućnosti i dvoje moderatora. Njihova se uloga odnosi na povremeno detektiranje problematičnih situacija ili drugim riječima, na pomaganje u procesu kolektivne propriocepcije bez upotrebe nasilja ili manipulativnih trikova. Lideri sudjeluju na isti način kao i drugi ljudi. Vodstvo bi se trebalo, kada se za to ukaže potreba, provoditi u formi vođenja iz pozadine povlačenjem iz te uloge što je prije moguće.

Opisani prijedlog ne zamjenjuje iskusnog moderatora. Sugeriramo da ga sudionici zajednički pročitaju prije prvog dijaloškog sastanka kako bi svi zajedno krenuli u proces na istim osnovama.