5. Sadržaj

Bilo koja tema zanimljiva sudionicima može poslužiti za početak dijaloga. Nadalje, vrlo je važno da sudionici u dijalogu obznane svoje osjećaje ako ih pojedina tema uznemiruje ili ako misle da se ne uklapa u tijek dijaloga. Vrijedi pravilo: nema ograničenja na vrstu sadržaja.

Često se događa da po završetku dijaloških sastanaka sudionici jasno izraze nezadovoljstvo i frustraciju. Upravo taj sadržaj predstavlja plodno tlo za pomicanje dijaloga u dublje sfere smisla i koherencije, onkraj površnosti "grupnog razmišljanja", pristojnosti ili konverzacije na poslovnom ručku.


Dijalog u postojećim organizacijama

Do sada smo primarno govorili o dijalogu koji okuplja pojedince različitih struka, znanja i iskustava. No, dijalog je i veoma vrijedno sredstvo pomoću kojeg djelatnici mogu značajno unaprijediti i obogatiti kreativnost organizacije u kojoj rade.

U tom slučaju situacija se drastično mijenja. Članovi postojeće organizacije ulaze u dijaloški proces s unaprijed definiranim vezama i odnosima. Vjerojatno postoji i neka unaprijed određena hijerarhija kao i potreba za zaštitom: kolega, timova ili organizacijskih odjela. Jednako tako vjerojatno postoji i strah od otvorenog iznošenja misli koje bi se mogle protumačiti kao prijetnja osobama na višim pozicijama ili pak kao prijetnja ustaljenim normama prevladavajuće kulture. Karijera ili društvena prihvaćenost sudionika dijaloga može se ugroziti zbog sudjelovanja u procesu koji naglašava transparentnost, otvorenost, iskrenost, spontanost i duboki interes za druge osobe stvaranjem novih područja osjetljivosti koja se već dugo u organizaciji prikrivaju.

U postojećoj organizaciji dijalog bi trebalo započeti istraživanjem sumnji i strahova koje će sudjelovanje u procesu dodatno ojačati. Nadalje, potrebno je odrediti početnu temu koja će se kasnije suptilno proširivati ili napuštati. Takav se pristup razlikuje od pristupa korištenog u radu s grupom koja se po prvi puta sastaje i u kojoj se sudionici potiču na iznošenje bilo koje početne teme.