Intervju: Goran Vlašić

Jelena Krizmanić Goran Vlašić, doktor znanosti čija je disertacija od strane savjetničke kuće McKinsey i Europske marketinške akademije proglašena “jednom od tri najbolje u svijetu” za 2010. godinu. Predavač je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Jelena Krizmanić, ravnateljica Instituta za inovacije u Zagrebu koji se bavi inovativnošću te povezivanjem akademske teorije i stručne prakse, stručnjak nabave i maloprodaje.

Goran Vlašić, doktor znanosti, rođen je 1981. u Zagrebu. Završio je srednje škole XV Gimanzija u Zagrebu te Monroe High School u Monroe (SAD). Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao na temu interaktivnog marketinga i personalizacije odnosa s potrošačem. Prvi doktorat obranio je na temu upravljanja ugledom na Sveučilištu u Klagenfurtu (Austrija), dok je drugi, na temu strategija razvoja tržišta, obranio na Sveučilištu Bocconi u Milanu (Italija). Europska marketinška akademija i konzultantska tvrtka McKinsey proglasili su njegovu disertaciju jednom od tri najbolje u svijetu na području marketinga u 2010. godini. Dobitnik je Državne nagrade za znanost, stipendije Fulbright, nagrade dr. sc. Mijo Mirković i brojnih drugih nagrada. Zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U razgovoru s Jelenom Krizmanić, Goran Vlašić iznosi svoja promišljanja o fenomenu inovativnosti, inhibitorima koji priječe njegov razvoj u organizacijama kao i o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.


JK: Gorane, što su to "inovacije"? Na koji način možemo definirati taj pojam?

GV: Pojam "inovacija" sve se češće koristi u poslovnom svijetu i kolokvijalnom govoru, i to u kontekstu ključa za izlazak iz krize. No, iako se generalno smatra da je pojam svima jasan, činjenica je kako ni znanost niti praksa nisu suglasni što se točno misli kada spominjemo inovacije. Taj pojam vrlo je često usko povezan za djelatnost o kojoj se govori, nekada za poduzeća, a nekada za tržište. No, zbog popularizacije industrije visokih tehnologija, kada se spominju inovacije, često se misli na tehnološke inovacije koje se u mnogim slučajevima štite patentima. Pritom su farmaceutska i IT industrija obično prve kojih se prisjetimo u kontekstu inovacija. No, prema mojem osobnom sudu najbolja generička definicija inovacija zapravo polazi od ideje kreativnosti i na inovacije gleda kao na smislene promjene. Dakle, inovacije se javljaju (dešavaju) u tehnološkom sektoru, ali i na mnogim drugim mjestima, primjerice u dizajnu, kognitivnoj strukturi, poslovnom modelu i slično. Upravo ovakvo, široko sagledavanje fenomena inovativnosti pokazuje da inovacije nisu rezervirane samo za bogate države i poduzeća sposobna ulagati izuzetna sredstva u istraživanje i razvoj.