Socijalno poduzetništvo ili društveno poduzetništvo?

Emilija Žuvić, Sanja Ostroški Emilija Žuvić, konzultantica za EU fondove i financije u Tehnološkom parku Varaždin i tehnička koordinatorica projekta "Upotreba lokalnih resursa za razvoj socijalnog poduzetništva - SOCPOD".

Sanja Ostroški, poduzetnica, poslovna savjetnica i trenerica socijalnog (društvenog) poduzetništva. Poseban aspekt djelovanja na business start up-ovima,te na projektima poticanja zapošljivosti i žena u poduzetništvu.

Bill Drayton: Postoji mnogo kreativnih, altruističnih, etičnih ljudi s inovativnim idejama, no samo jedan od tisuću posjeduje poduzetničku kvalitetu potrebnu za pokretanje velikih društvenih promjena.

Kada započinjemo priču o socijalnom poduzetništvu, moramo početi od definicije pojma. No tu već nailazimo na prvi problem: izvorno engleski termin social entrepreneurship prevodi se dvojako: kao socijalno poduzetništvo i kao društveno poduzetništvo. Dva pojma koja zapravo predstavljaju isto: proces u kojem pojedinac ili grupa koristi poduzetničke metode i sredstva, kako bi izgradila nove ili transformirala postojeće strukture sa ciljem rješavanja nagomilanih društvenih problema – nezaposlenost, siromaštvo, isključenost, ljudska prava, okoliš – te na taj način poboljšala kvalitetu života svih slojeva društva.

Sam pojam prije nekoliko desetljeća definirao je Bill Drayton, koji je ujedno zaslužan i za osnivanje prve organizacije s ciljem promoviranja tog novog koncepta pod imenom Ashoka: Inovatori za javnost. Drayton na socijalno poduzetništvo gleda kao na poduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.

Dakle, socijalno poduzetništvo se bavi kvalitetom života, koja ne mora nužno ovisiti o visini profita koji se ostvaruje kroz poduzetnički pothvat. U socijalnom poduzetništvu vodi se računa o očuvanju radnih mjesta, održivom rastu i stvaranju jednakih šansi za sve. Socijalno poduzetništvo vidi svakog čovjeka kao korisnog člana društvene zajednice, sposobnog da doprinese razvoju društva u kojem živi. Socijalno poduzetništvo ne možemo poistovjetiti ni sa socijalističkim načinom upravljanja poduzećima ni sa društvenim vlasništvom. Zašto? Zato jer socijalno poduzetništvo podrazumijeva jedan sasvim drugačiji koncept u poduzetništvu. Svaki poduzetnik, pa i socijalni poduzetnik, teži samo održivosti. Smisao socijalnog poduzetništva nije natovariti se na teret državi i društvu. Upravo suprotno - smisao socijalnog poduzetništva je biti koristan društvu u cjelini.

Strategija Europa 2020 uključuje socijalno poduzetništvo u važne čimbenike restrukturiranja ekonomija kako bi bile održive, i vodile računa o zajednici i čovjeku. Pokazala se neodrživa i čitav sustav polako se urušava. Svjedoci smo složenih gospodarskih, socijalnih, društvenih, kulturoloških, okolišnih problema koji uzrokuju političku i društveno- Svjetska ekonomija u obliku kakvom egzistira danas te u jeku globalne, ne samo ekonomske krize, ekonomsku nestabilnost cijelog svijeta.