qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No. 16: DRUŠTVO ZNANJA

Članak: Od kapitalizma do društva znanja, Peter F. Drucker

Od kapitalizma do društva znanja

Peter F. Drucker Peter F. Drucker je legenda, jedan od najutjecajnijih mislilaca na području menadžmenta i društvenih znanosti. Njegove su misli utjecale na mnoge svjetske lidere iz poslovnog, neprofitnog i javnog sektora, iz malih i velikih poduzeća. U šezdeset godina plodnog djelovanja, kao novinar, predavač, savjetnik i autor, napisao je trideset pet knjiga i mnogo različitih publikacija, pretvorivši menadžment u cijenjenu znanstvenu disciplinu. Njegov je život bio prožet mudrošću, a djela koja nam je ostavio posebnom intelektualnom profinjenošću.


U razdoblju dugom 150 godina, od 1750. do 1900. godine, kapitalističko društveno uređenje i tehnologija osvojili su svijet stvorivši svjetsku civilizaciju kakva danas jeste. No, u trenutku kada se pojavio kapitalizam nije bio novost; radilo se o uobičajenom fenomenu već viđenom u ljudskoj povijesti kako na Zapadu tako i na Istoku. Ono što je bilo novo brzina je njegovog širenja i globalni doseg onkraj kulturoloških, klasnih i zemljopisnih granica.

Opisanu transformaciju potaknula je radikalna promjena u razumijevanju znanja jer se na Zapadu i Istoku podjednako znanje oduvijek odnosilo na bivstvovanje da bi se zatim, gotovo preko noći, počelo odnositi na djelovanje. Osim toga znanje je postalo resursom opće namjene. Iako je oduvijek bilo privatno, gotovo preko noći postalo je javnim dobrom.

Primjena znanja u alatima, procesima i proizvodima tijekom stotinu godina – za trajanja prve faze – dovela je do nastanka Industrijske revolucije i specifičnih nuspojava koje je Karl Marx (1818.-1883.) nazvao "otuđenjem", zatim do novih klasa i klasnih sukoba, a s njima i do komunizma. U drugoj fazi koja je započela 1880., a koja je vrhunac dosegla krajem Drugog svjetskog rata, znanje se u svojem novom smislu počelo primjenjivati na rad i posao općenito otvorivši time vrata Revoluciji produktivnosti koja je u sedamdeset i pet godina pretvorila proletere u srednjoklasne buržuje s prihodima sličnim ljudima više klase. Revolucija produktivnosti je bila dakle ta koja je porazila klasne sukobe i komunizam.

Posljednja faza koja je započela nakon Drugog svjetskog rata dovela je do toga da se znanje danas primjenjuje na samo znanje što je pak omogućila revolucija menadžmenta. Sve više i sve brže znanje danas postaje jedinim faktorom proizvodnje, potiskujući u stranu klasične čimbenike proizvodnje kapital i rad. Pa ipak, nazvati današnje društvo "društvom znanja" zasigurno bi bilo pretenciozno, a vjerojatno preuranjeno budući da u svijetu trenutno egzistira tek svojevrsna "ekonomija znanja" koju bez sumnje možemo nazvati "postkapitalističkom".

Kapitalizam se tijekom stoljeća - u ovom ili onom obliku – više puta pojavljivao na Istoku i na Zapadu, jednako kao i brojni periodi radikalnog tehnološkog razvoja koji su u mnogome sličili onima s kraja osamnaestog ili početka devetnaestog stoljeća. No, brzina i opseg ključne su nove i jedinstvene karakteristike događaja koji su obilježili posljednjih 250 godina promoviravši kapitalizam u prevladavajuće društveno uređenje koje je u samo stotinu godina "pokorilo" kompletnu Zapadnu i Sjevernu Europu, od 1750. do 1850. godine. A zatim, u sljedećih pedeset godina, proširio se cijelom planetom.

© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna