Liderstvo u društvu znanja

Verna Allee Verna Allee osoba je iz uskog kruga vodećih svjetskih stručnjaka na području Knowledge Managementa. Članica je Vision 2020 iz Bruxellesa, World Business Academy te Asian Knowledge Management Association. Suradnica je na posebnim projektima Europske komisije, Stanford Universitya i The Brookings Institutiona. Autorica je svjetskog bestselera The Knowledge Evolution.

Živjeti i raditi u današnjoj kompleksnoj, kontinuirano promjenljivoj i međuzavisnoj poslovnoj okolini u svakome od nas pobuđuje važna pitanja:
1. U kojoj nas mjeri tradicionalni alati i poslovni modeli podržavaju?
2. Kako uskladiti lijepe riječi ("ljudi su naše najveće bogatstvo") s bilancom u kojoj se isti iskazuju kao pasiva i trošak?

U današnje vrijeme većinom vjerujemo kako ljudi zaista jesu naše najveće bogatstvo, da znanje i inteligencija doista jeste ključnom konkurentskom prednošću poduzeća, da etika i etički principi zaista utječu na stvaranje vrijednosti te da kultura zaista jeste ključnim čimbenikom uspjeha organizacije. Usprkos tome, uhvaćeni smo u "zlatne lisice" biznisa, financijskih i ekonomskih modela i okvire koji nas stalno usmjeravaju u pogrešnom pravcu. Koliko dugo još možemo tolerirati nesklad između naših izjava o tome što nam je važno i stvarnosti u kojoj stari financijski i ekonomski modeli svakodnevno određuju naše odluke?

Pažljivim promatranjem možemo uočiti da je većina poslovnih i ekonomskih modela u uporabi kao i menadžerskih alata, ostatak industrijskog doba. Stalno se susrećem s frustriranim liderima i menadžerima koji uvijek iznova pokušavaju upotrijebiti upravljačke alate i metode koji u novoj ekonomiji jednostavno ne funkcioniraju. Vrijeme je da se pozabavimo posve drugačijom vrstom pitanja.


Preispitivanje starih metoda

Stručnjaci su nove uvjete gospodarenja nazvali različitim imenima: nematerijalna ekonomija, ekonomija znanja, ekonomija iskustva ili pak ekonomija ideja. Bez obzira kako ih nazivali, novi uvjeti gospodarenja zahtijevaju usvajanje potpuno novih pravila poslovanja, korjenito preispitivanje korporativnih vrijednosti i poslovnih modela. U međuvremenu, razvili su se novi pristupi stvaranju vrijednosti:
1. Intelektualni kapital (intellectual capital),
2. Dodana vrijednost znanja (knowledge value added),
3. Sustav uravnoteženih ciljeva (balanced scorecards).

Navedeni novi pristupi manji su dio cjelokupnog spektra najrazličitijih promjena poslovnih i ekonomskih modela još od doba Industrijske revolucije. Analitičke metode koje trenutno koristimo nisu dostatne za razumijevanje kompleksnih procesa stvaranja vrijednosti u okvirima nove ekonomije.