Umre�avanje
Posao ne mo�emo obavljati bez pripadnosti nekoj od mre�a. Ve�ina mre�a kojima pripadamo neformalnog su karaktera, niskih ili nepostoje�ih bud�eta, rijetko kada okupljena u neku organizaciju. Iako su gotovo neprimjetne, u�inci njihovog postojanja nisu zanemarivi. Neformalne mre�e prenose informacije unutar svoje strukture na isti na�in kao i formalne institucije i �esto su u tom prenošenju mnogo u�inkovitije. Prirodno su staništa novih informacija i mjesto iz kojeg obi�no nastaju novi sustavi.
Neke od mre�a kojima pripadamo lokalnog su karaktera dok su druge internacionalnoga karaktera. Neke su elektroni�ke, druge zahtijevaju svakodnevne sussrete ljudi. Bez obzira na njihovu formu, mre�e se uvijek sastoje od pojedinaca koji dijele neke zajedni�ke interese u nekom podru�ju �ivota, koji se dr�e zajedno, dijele informacije, alate i ideje, koji se me�usobno podr�avaju, poštuju i cijene. Svrha je mre�e jednostavna: podsjetiti �lanove da nisu sami u svojim nastojanjima.
Mre�a nema hijerarhiju, ona povezuje jednake i ravnopravne na temelju slobodne volje i istog vrijednosnog sustava a ne putem prisile, materijalnih poticaja ili društvenih ugovora. �lanovi mre�e znaju da me�usobnom suradnjom mogu posti�i rezultate koje pojedina�no zasigurno ne bi mogli.
Poznata nam je mre�a poljodjelaca koji razmjenjuju znanja o organskoj zaštititi od nametnika. Postoje i mre�e ekološki osviještenih novinara, "zelenih" arhitekata, informati�ara, modelara, dizajnera, potroša�a. Postoje tisu�e i tisu�e mre�a nastalih spajanjem pojedinaca koji dijele istu svrhu. Neke neformalne mre�e vremenom postanu toliko anga�irane i zna�ajne da se razviju u formalne organizacije s uredima i bud�etima. No, ve�ina ih nastaje i nestaje prema potrebi. Pojava interneta je znatno olakšala i ubrzala nastajanje i odr�avanje mre�a.
Mre�e posve�ene odr�ivom razvoju na lokalnoj i globalnoj razini neophodne su za stvaranje odr�ive zajednice koja �e biti osposobljena za su�ivot u skladu s lokalnim ekosustavima i koja ne�e nadilaziti globalne granice. O lokalnim mre�ama malo što mo�emo re�i u ovom tekstu: naše "lokalno" je druga�ije od vašeg. Lokalne mre�e poma�u u ponovnoj uspostavi osje�aja zajednice i odnosa prema prostoru koji su se u velikoj mjeri izgubili tijekom industrijske revolucije.
© Pegasus Communications, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from Laverage Points© for a New workplace, New World. Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
"Moramo biti oprezni, ne smijemo podle�i o�aju jer �udna blistavost nade još uvijek postoji." - Edouard Saouma, 1993. Prije 10.000 godina stanovništvo je naraslo do neslu�enih razmjera - na zemlji je bilo �ak 10 milijuna ljudi. Ta ogromna brojka vodila je do katastrofe. Nisu svi ljudi mogli opstati kao skuplja�i i lovci. Strategija pre�ivljavanja bila je dvojaka - jedan se