Mišljenja smo da su individualizam i kratkoro�nost najozbiljniji problemi današnjeg društvenoga sustava i najdublji uzrok njegove neodr�ivosti. Ljubav i suosje�ajnost institucionalizirani kroz kolektivna rješenja najbolja su alternativa. Kultura koja ne vjeruje, ne spominje i ne razvija ljudske vrijednosti boluje od tragi�ne ograni�enosti njezinih opcija. "Ograni�ava li ljudska priroda stvaranje kvalitetnog društva" zapitao se Abraham Maslow, "ili mo�da društvo ograni�ava razvoj ljudske prirode?"

Revolucija odr�ivosti �e trebati, povrh svega, biti kolektivna transformacija koja omogu�ava izra�avanje, njegovanje i razvoj najboljih ljudskih kvaliteta. Mnogi su pojedinci shvatili potrebu i priliku za promjenom. Npr., Yohn Maynard Keynes je 1932. napisao:

"...problem oskudice i siromaštva, kao i problemi ekonomske borbe izme�u pojedinih klasa i naroda nije ništa nego zasrašuju�a, prolazna i nepotrebna zbrka. Zapadnja�ki svijet ve� danas posjeduje resurse i tehnologiju… kada bi samo mogli stvoriti organizacije koje �e te resurse efikasno koristiti i tako potisnuti Ekonomske probleme, koji zaokupljaju našu moralnu i materijalnu energiju, na mjesto od sekundarne va�nosti… Stoga dan kada �e Ekonomski problemi zauzeti mjesto koje im pripada, dakle mjesto od sekundarne va�nosti, nije daleko… i kada �e u središte interesa dospjeti problemi srca i uma, naši pravi problemi: �ivot i ljudski odnosi, kreacija, opho�enje i religija."

Aurelio Paccei, veliki industrijski lider koji je mnogo pisao o problemima rasta i granica rasta, ekonomije i okoliša, resursa i upravljanja njima, �esto je isticao da �e rješenja za svjetske probleme proiza�i iz "novog humanizma". Svoje je vi�enje situacije 1981. godine opisao rije�ima:

"...humanizam uskla�en s našom epohom mora zamijeniti i poništiti principe i norme koje smo do sada smatrali nedodirljivima i koji su u me�uvremenu postali neprimjenjivi i neuskla�eni s našom svrhom. Novi humanizam mora poticati stvaranje novoga sustava vrijednosti za uspostavu unutarnje ravnote�e i novu duhovnu, eti�ku, filozofsku, društvenu, politi�ku, estetsku i umjetni�ku motivaciju kako bi uklonio prazninu iz naših �ivota; mora imati sposobnost obnoviti u nama ljubav i prijateljstvo, razumijevanje, solidarnost, duh po�rtvovnosti i su�ivota; mora nas prisiliti da shvatimo i prihvatimo �injenicu da �emo to više dobiti za uzvrat što nas više navedene kvalitete budu povezivale s drugim oblicima �ivota i s našom bra�om i sestrama u svijetu."

Komentar

Sanja Crnkovi�-Pozai�

"Moramo biti oprezni, ne smijemo podle�i o�aju jer �udna blistavost nade još uvijek postoji." - Edouard Saouma, 1993. Prije 10.000 godina stanovništvo je naraslo do neslu�enih razmjera - na zemlji je bilo �ak 10 milijuna ljudi. Ta ogromna brojka vodila je do katastrofe. Nisu svi ljudi mogli opstati kao skuplja�i i lovci. Strategija pre�ivljavanja bila je dvojaka - jedan se

pročitaj...