Obje su koncepcije značajno unaprijedile naše razmišljanje o stvaranju nove ekonomske vrijednosti i mjerenju organizacijskih performansi. Obje su nastale spontano, potaknute prirodnim nagonom da se uoči, shvati i izmjeri organizacijska dinamika skrivena u pozadini raznih financijskih izvještaja i pokazatelja. Usprkos tome, nisu uspjele prodrijeti u srž ekonomije znanja jer se previše oslanjaju na staru viziju poduzeća, jasno ograđenog od okoline i s preciznim definiranjem "eksternog" i "internog". Zastarjelo promišljanje o poduzeću pretpostavlja da je ono relativno zatvoreni sustav osim u slučajevima precizno definiranih inputa dobavljača i outputa čijom isporukom poduzeće dolazi do prihoda. Koncepcija intelektualnog kapitala i Balanced Scorecard u posljednje vrijeme mijenjaju ovaj stav i promišljanje ali još uvijek nedovoljnim intenzitetom.

 

Komentar

Karmen Jelčić

1997.godine, kada je Verna Allee napisala članak "Novi alati za novu ekonomiju", u Kanadi je organiziran prvi Svjetski kongres o mjerenju i upravljanju intelektualnim kapitalom. Članak u potpunosti odražava tadašnje stanje stvari. To što nije nimalo izgubio na aktualnosti iako se u siječnju bliži 8. Svjetski kongres, govori nam nešto o tome kojom brzinom se u svjetsk

pročitaj...